Sprevljani
Sprevljani ili Šprevljani (nem. Sprewanen; polj. Sprewianie; rus. Спревяне, шпревяне) su bili zapadnoslovensko pleme, deo plemenskog saveza Ljutića.
Sprevljani su se oko 720. naselili na istok današnje Nemačke, oko reka Špreja (ili Špreva) i Hafel (gde se danas nalazi glavni grad Nemačke Berlin ili Brljin[1]) i asimilovali lokalno malobrojno germansko stanovništvo. Susedi Sprevljana na zapadu bili su slovenski Havoljani (ili Stodorani), čiji je glavni grad bio Branibor (glsrp. Branibor ; nem. Brandenburg an der Havel). Glavni grad Sprevljana bio je Kopjenik ili Kepenik (nem. Köpenick ; gorlužsr. Kopjenik ; rus. Копаница), današnja opština Berlina. Na mestu Berlina postojala su tri naselja Sprevljana: Špandov, Keln i Kopjenik.[2]
Havoljani i Sprevljani su pripadali plemenskom savezu Ljutića. Nisu imali centralizovanu državnu vlast, a upravljanje se vršilo iz brojnih utvrđenja u kojima su živeli plemići. Ljutićima su pripadala i plemena Ukrani, Retari, Prekopjenci i Dolenčani. Za razliku od Havoljana, od kojih su sačuvani neki arhitektonski spomenici, od Sprevljana je ostalo veoma malo tragova i informacija. Poznato je da je sprevljanski kneza Jaks iz Kopjenika kovao sopstveni novac.
Izvori uredi
- ^ Božidar Dikić. „Brljin je postao Berlin”. Politika.
- ^ Zahrodnik, Ludwig i dr. Serbske stawizny. — Budyšin: Domowina, 2009. — S. 8. — ISBN 978-3-7420-1385-9.
Literatura uredi
- Adrian von Müller: Gesicherte Spuren — Aus der frühen Vergangenheit der Mark Brandenburg. Bruno Hessling Verlag, Berlin 1972, ISBN 3-7769-0132-2, S. 105.