Stara Havana (La Habana Vieja) je jezgro izvornog grada Havane koja predstavlja najbogatiju zbirku kolonijalne arhitekture Latinske Amerike. Lokacija starih gradskih zidina poklapa se sa međama Stare Havane u kojoj se nalazi oko 3000 istorijskih zgrada. Zbog toga je Stara Havana sa svojim utvrđenjima uvrštena na UNESKO-vu listu mesta svetske baštine u Americi 1982. godine.[1] Stara Havana , sa svojim uskim ulicama i stršećim balkonima, tradicionalna je rezidencijalna zona, kao i središte jednog dela prodavnica i industrije zabave.

Istorija uredi

 
Plan grada Stare Havane

Područje gde se danas nalazi Havana, prvi put su posetili evropljani za vreme ekspedicije Sebastjana de Kampa, za koga se veruje da je prvi oplovio Kubu. Ubrzo potom, 1510. god. španski kolonisti stigli su na Kubu i započeli naseljavanje ostrva. Konkistador Dijego Velaskez de Kuelar osnovao je Havanu 25. avgusta 1515. godine, na južnoj obali ostrva, kraj današnjeg grada Batabano. Između 1514. i 1515. godine, grad je imao najmanje dva različita naselja. Svi pokušaji da se grad utemelji na južnoj obali Kube, propali su. Kasnija lokacija grada kraj vrlo dobre luke na ulasku u Meksički zaliv, s jednostavnim pristupom Golfskoj struji, glavnom okeanskom pravcu koji su moreplovci sledili na putovanjima iz Amerike u Evropu, dovela je do ranog razvoja Havane kao glavne luke španskih kolonija u Novom svetu.[1]

Odlike uredi

Kao glavno prolazno mesto između novog i starog sveta, kroz Havanu je prolazilo veliko obilje, što je uslovljavalo izgradnju najsnažnijih utvrđenja u Americi. Mnogi primeri rane arhitekture mogu se videti u vojnim utvrđenjima. Stara Havana takođe bila je okružena odbrambenim zidovima, čija je izgradnja počela 1674. godine ali je već premašena po završetku 1767. Uticaj različitih stilova i kultura vidljivi su u raznolikom nizu maurske, španske, italijanske i rimske arhitekture. Samostan Santa Klara (1638. - 18. vek) dobar je primer španskog stila u kojem velika dvorana, koja podseća na prvrnuti brod, ilustruje umeće ranih majstora. Katedrala u Havani (1748- 1777) koja dominira trgom Plaza de la Catedral [1](1749) najbolji je primer kubanskog baroka. Havana je jedinstvena radi svojih neuporedivih arkada izgrađenih uglavnom od španskih imigranata. mnogi unutrašnji prostori ostaju slični u Sevilji, Kadizi i Granadi. Neoklasicizam, koji se može naći po celom gradu, uticao je na sve nove zgrade u Havani.[1]

Reference uredi

  1. ^ a b v g Centre, UNESCO World Heritage. „Old Havana and its Fortification System”. UNESCO World Heritage Centre (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2019-09-28. 

Spoljašnje veze uredi