Страдања младог Вертера

Stradanja mladog Vertera (nem. Die Leiden des jungen Werthers) je epistolarni roman Johana Volfganga Getea iz 1774. godine, a revidirano izdanje je objavljeno 1787. godine. Roman je objavljen iz dva dela i pripada periodu predromantizma.[1]

Stradanja mladog Vertera
Nastanak i sadržaj
Orig. naslovDie Leiden des jungen Werthers
AutorJohan Volfgang Gete
ZemljaNemačka
Jeziknemački jezik
Žanr / vrsta delaepistolarni roman
Izdavanje
IzdavačWeygand'sche Buchhandlung
Datumseptembar 1774.

Ceo roman se sastoji od pisama koja je Verter pisao svom prijatelju Vilijemu gde mu piše o svojoj unutrašnjoj borbi i nesrećnoj ljubavi kao i o njegovim nagonima da počini samoubistvo.

Roman je prvi put objavljen u Srbiji 1905. godine u prevodu Branka Mušickog.[2]

U ovom romanu Gete je prvi put zabeležio narodni izraz španska sela koji je danas odomaćen u srpskom jeziku kao idiom za nešto nerazumljivo govorniku.[2][3]

Radnja uredi

 UPOZORENjE:Slede detalji zapleta ili kompletan opis knjige!
 
Lotta


Mladi pravnik Verter još uvek ne zna sigurno čime bi želeo da se bavi u životu. Svom prijatelju Vilijemu piše kako se preselio u mali grad kako bi mogao da se posveti slikarstvu i prirodi, za šta inspiraciju nalazi u obližnjem selu. Govori kako ne obavlja mnogo posla i kako je upoznao mnoge seljake uključujući i dvojicu braće Hansa i Filipa koje je čak i skicirao. U pismima dalje piše da je selo Valhajm koje posećuje najšarmantnije mesto na svetu. Smatra da je život tih seljaka mnogo bolji od njegovog, naziva ih neznalicama i da su takvi puno srećniji. Jednog dana je pozvan na seoski bal i tom prilikom upoznaju Lotu, ćerku upravnika kneževog vlastelinstva koja vodi brigu o svojih osmoro braće i sestara nakoj smrti majke. On njenim izgledom i unutrašnjom lepotom biva odmah očaran njom. Iako saznaje da ima verenika on se u nju zaljubljuje. Narednih nedelja počinje dosta vremena da provodi sa njom, a u međuvremenu upoznaje i njenog verenika Alberta koji se vraća sa puta sa kojim se isto sprijateljuje. Uviđa da je Albert simpatičan i inteligentan čovek otvorenog uma, ali ipak ne može da odoli osećaju da bi Lota bila sretnija sa njim nego sa Albertom. Za rođendan Verter dobija jednu Homerovu knjigu i crvenu traku sa Lotine haljine koju je nosila kad su se upoznali na balu. Verter je svakim danom sve opčinjeniji Lotom i njegova ljubav je sve jača, ali je istotako svestan da je ona verna i da neće da napusti verenika. Da bi je zaboravio i prestao da pati on na Vilijamovu preporuku prihvata posao u drugom gradu i postaje sekretar kod jednog diplomate. Verter i njegov nadređeni su bili dosta različiti i to je kod njega ubilo i ono malo volje koje je imao za taj posao, a takođe i prezire društvo na poslu u kome aristokratsko društvo vlada nad svima. Tad napušta taj posao i odlazi kod drugog prijatelja kneza na njegovom seoskom imanju, ali se ni tu ne zadržava dugo.

Neispunjen zbog neuspeha u pokušaju da poslom potisne svoja osećanja prema Loti koja se u međuvremenu udala za Alberta vraća se u Valhajm gde postaje još nesrećniji. Lota shvata da ni njena osećanja prema njemu nisu tako bezazlena i zamoljava Vertera da je narednih dana ne posećuje zbog priprema za Božić. Tokom njegove poslednje posete Loti on joj čita prevode pesama gde se oni poistovećuju sa likovima i radnjama u pesmama koje govore o nesretnoj ljubavi i oboje plaču. Onda on zagrli i poljubi Lotu nakon čega mu ona govori da ode i da više ne želi da ga vidi. Ta situacija učvršćuje njegove namere da se ubije i šalje slugu kod Alberta sa pismom da mu ovaj pozajmi njegov lovački pištolj pošto mora da ide na put. Kada dobije pištolj piše Loti oproštajno pismo i izvršava samoubistvo.

Sledećeg jutra ga pronalaze u plavo žutom odelu koje ga je podsećalo na dan kada su se Lota i on upoznali. Njegova smrt izaziva žaljenje kod svih meštana kojima je bio drag. U oproštajnom pismu navodi poslednju želju da ga sahrane između dve lipe na groblju sa crvenom trakom koju je dobio na poklon od Lote.

Analiza likova uredi

Verter — glavni lik, simpatičan i inteligentan. Vešt i pažljiv sagovornik koji potiče iz bogate porodice. Njegova pisma Vilijemu ukazuju na njegova osećanja prema Loti, njegovo emocionalno stanje i opsednutost njome.

Lota — očaravajuća sa posebnom unutrašnjom lepotom, brine se za svoju braću i sestre. Iako verena ne može da ne oseti povezanost i osećanja prema Verteru. Njen lik je zasnovan na Geteovoj drugarici Šarlot Buf u koju je bio zaljubljen, ali mu osećanja nisu bila uzvraćena.

Albert — inteligentan i ugodan čovek koji sa strpljenjem i ljubaznošću toleriše Verterove emocije prema Loti i pruža mu svoje prijateljstvo. Često sa njim vodi diskusije nudeći mu racionalne odgovore na njegova neracionalna pitanja.[4]

Kulturni uticaj romana uredi

Stradanja mladog Vertera je bio Geteov prvi veliki uspeh koji ga je ujedno i proslavio. Jedan od najvećih obožavalaca ovog dela je bio i Napoleon Bonaparta koji je delo smatrao jednim od najvećih dela evropske književnosti, čak je i njegovo delo poneo kad je krenuo na svoj pohod u Egipat.

Takođe, u evropi dolazi do fenomena poznatog kao Verterova groznica zbog koje se mladići oblače kao i Verter opisan u knjizi.

Laza Lazarević 1881. godine u časopisu Otadžbina predstavlja i svojevrsnu parodiju ovog Geteovog dela pod nazivom Verter gde mladi čovek dolazi na lečenje u banju gde se nesrećno zaljubi u udati ženu zbog čega odlučuje da izvrši samoubistvo, ali ga njen muž uspešno odgovara od te namere. 1976. godine po ovoj Lazinoj priči RTV Beograd snima i film pod nazivom U banji jednog dana.[5]

Reference uredi

  1. ^ Analiza dela
  2. ^ a b zoka (2015-10-16). „Kao španska sela”. Pismenica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-07-17. 
  3. ^ „Španska Sela”. Prometej (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-07-17. 
  4. ^ Analiza likova
  5. ^ Film na IMDB

Spoljašnje veze uredi