Subaša

Субаша[1] је надзорник пољопривредног имања, чувар, пољар, пудар. Може да буде и шеф полиције или представник турске власти у једном селу.

Subaša[1] je u osmanskom sistemu vlasti nadzornik poljoprivrednog imanja, čuvar, poljar, pudar. Može da bude i šef policije ili predstavnik turske vlasti u jednom selu.

Već u XV veku zvanje imalo više značenja. U narednom veku funkcije lica sa tom titulom znatno su se izmenile.

1. Titulu subaše nosio je vojno-administrativni upravnik vilajeta, privremene vojno-upravne jedinice. U srpskim zemljama subaša vilajeta nazivan je i vojvodom vilajeta. Područje pod njegovom upravom zvalo se i subašiluk, ali samo kad je reč o isturenim pograničnim vilajetima. Subaša vilajeta imao je široka vojna i upravna ovlašćenja, pa i pravo da sam preduzima vojne akcije. Zapovedao je spahijama svog vilajeta, a njemu nadređen bio je krajiški beg ili sandžak-beg. Po pretvaranju vilajeta u sandžake i uklapanju u redovni vojnoupravni sistem, nestala je titula subaše vilajeta.

2. S druge strane, po uspostavljanju redovne spahijske organizacije sandžaka, u vojnom (ne i upravnom) smislu i dalje su postojali vilajeti od po nekoliko nahija. Spahijama takvog vilajeta takođe je zapovedalo lice sa titulom subaše. Sve takve vojne subaše jednog sandžaka bile su podređene alaj--begu. Već krajem XV veka svaki zaim (spahija sa prihodima preko 20 000 akči) nosio je titulu subaše.

3. Pod nadležnošću subaše vilajeta (kao privremene vojnoupravne jedinice) moglo se naći nekoliko njemu podređenih subaša (vojvoda), što su upravljali delovima vilajeta, nahijama ili nekim većim gradom. I takve oblasti takođe su se nazivale subašilucima (vojvodalucima). Po uspostavljanju sandžačke organizacije, takav subaša (vojvoda) postajao je jedan od najpouzdanijih sandžak-begovih pouzdanika kome je poveravana briga o prihodima sa sandžak-begovih poseda. I na tom položaju imao je određena upravno-policijska ovlašćenja. Titulu subaše sa sličnim policijskim ovlašćenjima nosio je i službenik vojvode, upravnika velikih poseda begler-begova, vezira i pripadnika carske porodice[2].

Reference uredi

  1. ^ Petar Kočić: Rječnik arhaizama, stranih i manje poznatih riječi i izraza
  2. ^ „Leksikon srpskog srednjeg veka” (PDF). http://www.bogoslovski.ues.rs.ba/. Arhivirano iz originala 09. 06. 2023. g. Pristupljeno 27. 09. 2023.  Spoljašnja veza u |website= (pomoć)

Literatura uredi