Suzana Rimska (280.-295.) je ranohrišćanska mučenica i svetiteljka iz 3. veka.

Suzana Rimska
Lični podaci
Datum rođenja280.
Datum smrti295.
Mesto smrtiRim,
Svetovni podaci
Praznik11. avgust

Rođena je 280. godine. Odgajana u duhu hrišćanske vere i stekla je najviše obrazovanje u to vreme. Otac joj je bio hrišćanski sveštenik Gavinije, rođeni brat pape Kaja. Bili su u srodstvu sa carem Dioklecijanom, ali ih se on svih njih odrekao kada je saznao da su hriščani i naredio da se pogube. Kuća u kojoj je rođena i u kojoj je prorkasnije postala hram koji nosi njeno ime.[1]

Dioklecijan je želeo da je uzme za ženu svome sinu Maksimijanu. Odbila je predloženi brak, želeći da ostane devica, po ugledu na Djevu Mariju.[2]

Konzul Makedonije je na forumu tražio od nje da prinese žrtvu Jupiteru. Ona je odbila, ispovadajući svoju hrišćansku veru. Makedonije o tome odmah obavestio Dioklecijana koj je naredio da joj odrube glavu. Njena hrabrost i nepokolebljivost u veri uticali su na njenu rodbinu – plemiće, Klaudija, njegova supruga Prepedingu, sinove Aleksandra i Kufija, kao i brata Klaudija Maximusa, da se krste i prihvate hriščanstvo. Svi su zbog toga bili ubijeni.

Njen otac Gavinije i njegov brat rimski episkop Gaj, odmah nakon njene smrti, prihvatili su mučeničku smrt.

330. godine u Suzaninoj kući napravljena je bazilika u njenu spomen i svih mučenika stradalih sa njom. U baziliku su prebačene mošti svete Suzane i njenog oca Gavinija.[3]

Pravoslavna crkva je proslavlja 11. avgusta po julijanskom kalendaru.

Reference uredi