U matematičkoj logici, teorema dedukcije glasi da ako se formula F može dedukovati iz E, onda se implikacija E → F može pokazati (to jest dedukovati iz praznog skupa). Simbolički napisano, ako , onda

Teorema dedukcije se može uopštiti na bilo koji konačni niz formula-pretpostavki tako što se od

, dobije , i tako dalje dok se ne dobije

.

Teorema dedukcije je metateorema: koristi se za dedukovanje dokaza u datoj teoriji mada sama nije teorema te teorije.[1]

Dedukciona meta-teorema je jedna od najvažnijih meta-teorema. U nekim logičkim sistemima, uzima se kao pravilo izvođenja, pravilo koje uvodi "→". U drugim sistemima, dokazivanje ove teoreme iz aksioma je prvi veliki zadatak u dokazivanju da je logika kompletna. Obično je vrlo teško da se dokaže bilo šta u iskaznoj logici bez korišćenja metateoreme dedukcije, a to obično postane prilično lako ako ova metateorema može da se koristi.

Primeri dedukcije

uredi

Dokazati aksiomu 1:

    • P 1. hipoteza
      • Q 2. druga hipoteza
      • P 3. ponavljanje 1
    • QP 4. dedukcija iz 2 u 3
  • P→(QP) 5. dedukcija iz 1 u 4, Q. E. D.

Dokazati aksiomu 2:

    • P→(QR) 1. hipoteza
      • PQ 2. hipoteza
        • P 3. hipoteza
        • Q 4. modus ponens 3,2
        • QR 5. modus ponens 3,1
        • R 6. modus ponens 4,5
      • PR 7. dedukcija iz 3 u 6
    • (PQ)→(PR) 8. dedukcija iz 2 u 7
  • (P→(QR))→((PQ)→(PR)) 9. dedukcija iz 1 u 8, QED

Iskoristiti aksiomu 1 da se pokaže ((P→(QP))→R)→R:

    • (P→(QP))→R 1. hipoteza
    • P→(QP) 2. aksioma 1
    • R 3. modus ponens 2,1
  • ((P→(QP))→R)→R 4. dedukcija iz 1 u 3, QED

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Vidi Detlovs and Podnieks 1964

Literatura

uredi