Tradicionalne igračke od drveta na području Hrvatskog zagorja
Tradicionalne igračke od drveta na području Hrvatskog zagorja jedan je od primera kako se nekada živelo i zabavljalo u domovima u vreme kada nije bilo računara i interneta. Igračke su izrađene od lokalnog drveta, posebno mekih vrsta lipe, javora, vrbe ili bukve, rađene su ručno, korišćenjem veština i šablona od kartona, koja su danas zaštićena veština i dragoceno nasleđe.[1][2][3][4][5][6][7][8]
| Tradicionalne igračke od drveta na području Hrvatskog zagorja | |
|---|---|
 Tradicionalna drvena igračaka s područja Hrvatskog zagorja | |
| Nematerijalno kulturno nasleđe | |
| Region | Hrvatsko zagorje |
| Predlagač | Republika Hrvatska, Ministarstvo kulture |
| Datum upisa | 2007. |
| Svetska baština Uneska | |
| Lista upisa | UNESKO |
| Unesko oznaka | Reprezentativna lista nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečenstva |
| Datum upisa | 2009. |
| Veb sajt | Ministarstvo kulture RH |
Pojavom industrijalizacije ova veština je gotovo nestala, ali ljubav pojedinaca prema obradi drveta je sačuvana u nekoliko sela u Hrvatskom zagorju.
Zaštita kulturnog dobra uredi
Relevantnu valorizaciju izrade specifičnih drvenih dečjih igračaka verifikovale su ovlašćene ustanove i organizacije u Hrvatskoj. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, na osnovu dokumentacije utvrdilo je 2007. godine umeće izrade tradicionalnih dečjih igračaka Hrvatskog zagorja kao kulturno dobra i upisalo ga u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.[9]
UNESKO-ov Odbor za nematerijalnu kulturnu baštinu sveta uneo je 2009. godine na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine sveta drvene igračke Hrvatskog zagorja. Upisom na Listu zaštićenih kulturnih dobara potvrđene su aktivnosti na očuvanju, zaštiti, prezentaciji i revitalizaciji tradiconalnih vrednosti i stvoreni su bolji i brži uslovi za naučno-stručna izučavanja na izradi artefakata koji se sve više gube i nestaju pred snažnom industrijalizacijom i digitalizacijom modernog vremena.[9]
Opšte informacije uredi
Na teritoriju Republike Hrvatske unazad više godina sprovedeno je istraživanje na terenu na temu očuvanosti veštine izrade dečijih drvenih igračaka, koje je obuhvatilo Krapinsko-zagorsku županiju.[10] Sela u kojima se i danas izrađuju drvene igračke su Laz Stubički, Laz Bistrički, Gornja Stubica, Tugonica i marijansko svetište Marija Bistrica.[11]
- Mesta Krapinsko-zagorske županije u kojima je sačuvana izrada drvenih igračaka
-
-
-
-
Karakteristično je da ove predmete izrađuju muškarci, a žene ih oslikavaju i ukrašavaju, cvetnim i geometrijskim motivima.
U bazi Centra za tradicijske obrte, znanja i veštine Republike Hrvatske upisano je 24 majstora poznavaoca veštine izrade drvenih igračaka. Međutim broj učesnika u izradi je mnogo veći jer u svakoj porodici pojedinog majstora i ženski deo porodice - bake, majke, žene, a ponekad i starija deca, učestvuju u izradi drvenih igračaka „finiširanjem“ pojedinog proizvoda, odnosno bojanjem i ukrašavanjem.[1]
Svoje proizvode majstori su nekada plasirali preko Prve hrvatske seljačke zadruge za kućnu radinost i promet dječjim igračkama, osnovane 1934. godine koja je brojala preko 30 domaćinstava. Zadruga je prestala sa radom 1950-ih godina. Ovi proizvodi ostali su i danas prepoznatljivi i pretežno se prodaju:
- na sajmovima i vašarima širom Hrvatske,
- u muzejskim suvenirnicama
- najpoznatijem marijanskom svetištu u Mariji Bistrici.
Podela poznavaoca veštine uredi
Majstore i poznavaoce veštine etnolozi dele u nekoliko grupa prema predmetima koje izrađuju, na:[11]
- Majstore koji se bave izradom žičanih instrumenata – tamburica,[12]
- Majstore koji se bave izradom drvenih (duvačkih) svirala (žveglica),
- Majstore koji se bave izradom tradicionalnih drvenih igračaka (domaće životinje, nameštaj, prevozna sredstva),
- Majstore koji se bave izradom neukrašenih drvenih igračaka.
Prema statusu, majstori se dele u tri grupe:[11]
- Majstore sa statusom zanatlije,
- Majstori kućne radinosti
- Poznavaoci veštine izrade igračaka bez statusa zanatlije.
Izrada uredi
Materijal za izradu igračaka majstori najčešće pribavljaju u privatnim šumama, a koriste drvo lipe, bukve i javora.[13]
Motivi i oblici ovih igračaka predstavljaju predmete iz svakodnevnog okruženja.[9]
Pojedini majstori specijalizirali su se za izradu kućnog inventara: kreveta, stolova i stolica, stolčeka, ormara, komoda, kredenca ili gradence, škrinjice, zipke za bebe, zibeljke. Umanjeni uporabni predmeti takođe su se izrađivali u obliku drvenih igračaka: korito, rifljača za pranje rublja, tačke i dečja kolica.[1]
Nadahnuti prirodom i vlastitim okruženjem, majstori izrađuju leptire, konje, žune i patke ili kokoši koje ključaju. Prema kazivanjima Stjepana Hrastovića na Lazu su pedesetih i šezdesetih godina 20. veka osim automobila, zaprega i drugih prevoznih sredstava izrađivali i magarce s naprtnjačama i klompe - držače manjih boca za potrebe suvenirnica na jadranskoj obali.[11][9]
Do danas se održala izrada kola, konja sa zaprege, vozova, kamiona, aviona, helikoptera, tramvaja.
Prema tradiciji, u Hrvatskom zagorju muškarci su izrađivali igračke, a žene su oslikavale (cinfrale) igračke alatom koji su u prošlosti žene na Lazu same izmislile - presavijena metalna kutijica od paste za cipele, a zove se tisica.[11]
Drvene igračke bez ukrasa uredi
Drvene igračke bez ukrasa, nekada su izrađivale u svakoj zagorskoj kući. Njima su se deca igrala u kući uz porodičnu vatru ili na pašnjaku na zadružnom imanju.[1]
Deci su ove igračke pravili roditelji i starija braća i sestre. Izrađivale su se frulice, svirala, praćke, špricevi, lutka na kanapu, drveni pištolj, pistola, luk i strela, zvrk, krčag, od ljuske oraha i mnoge druge.[11]
Izvori uredi
- ^ a b v g Iris Biškupić, Dječje igračke Hrvatskog zagorja, Etnološka tribina 14, 1991.
- ^ Aleš Gačnik, Goranka Horjan, i drugi, Putovima tradicijskih obrta uz slovensko-hrvatsku granicu, Ptuj, 2008.
- ^ Grupa autora, Zbornik radova s međunarodne konferencije - Craftattract- Tradicijski obrti – nove atrakcije za kulturni turizam, Muzeji Hrvatskog zagorja, Donja Stubica, 2008.
- ^ Tihana Lovrić, Mladen Kuhar, Majstori u radionici – kožarski, postolarski i češljarski obrt, Kumrovec, 2009. Manda Horvat, Razvojni plan i program rada Centra za tradicijske obrte i vještine, Kumrovec, 2008.
- ^ Grupa autora, Zbornik radova s Međunarodnog skupa Craftattract - tradicijski obrti - nove atrakcije za kulturni turizam, Muzeji Hrvatskog zagorja, Gornja Stubica, 2011.
- ^ Grupa autora, Tradicijski i umjetnički obrti Krapinsko- zagorske županije, Krapina, 2011.
- ^ Leci – turističke rute Krapinsko -zagorske županije, Gornja Stubica, 2008.
- ^ Tatjana Županić, Drvene igračke iz škrinje dedeka i babice, Muzeji Hrvatskog zagorja, Muzej „Staro selo“ Kumrovec, Kumrovec, 2008.
- ^ a b v g „UMIJEĆE IZRADE DRVENIH TRADICIJSKIH DJEČJIH IGRAČAKA S PODRUČJA HRVATSKOG ZAGORJA”. min-kulture.gov.hr. Pristupljeno 2021-04-29.
- ^ Biškupić-Bašić., I. (2001) O proizvodnji dječjih igračaka , u: Hrvatska tradicijska kultura na razmeđi svjetova i epoha, ur. Z. Vitez., A. Muraj, Barbat, Zagreb
- ^ a b v g d đ Tihana Kušenić, Majstori i poznavatelji vještine izrade dječjih drvenih igračaka, Terenska istraživanja, 2007., 2008., 2012., 2013. Muzeji Hrvatskog zagorja- Muzej „Staro selo“ Kumrovec
- ^ Ćaleta, J. (2001) Tradicijska glazbala, u: Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha, ur. Z. Vitez., A. Muraj, Barbat. Zagreb
- ^ Gavazzi, M. (1944) Hrvatska narodna umjetnost, u: Lijepa naša domovina, knjiga šesta, Hrvatski izdavački leksikografski zavod, Zagreb
Literatura uredi
- Deranja Crnokić, A. (2013). "Nastanak Registra kulturnih dobara – povijest i sadašnjost inventariziranja kulturne baštine u Hrvatskoj". Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, (37/38), 25-38.
- Hajba, A. (2004) Organizirana proizvodnja igračaka u Vidovcu kraj Zagreba. U: Studia etnologica Croatica. ur., V. Belaj. Zagreb: Filozofski fakultet Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju. Str. 89-105.
- Simeon, R. (1969) Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva, sv. 1, Zagreb Širola, B. (1932)
- Kako se grade žveglice, u: Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena, Knjiga XXVIII, svezak 2, JAZU, Zagreb
- Šarić, D. (2002) Izrada pučkih svirala i drvenih dječjih igračaka, katalog stalnog postava, Muzeji Hrvatskog zagorja - Muzej „Staro selo“ Kumrovec
- Šarić, D. (1982-2011) Terenska istraživanja. Laz Bistrički, Laz Stubički, Marija Bistrica. Tugonjica, Marija Bistrica, Pristava.