Univerzitet Prinston

Univerzitet Prinston (engl. Princeton University) je privatni univerzitet koji se nalazi u Prinstonu, Nju Džerziju, Sjedinjenim Američkim Državama. Jedan je od osam univerziteta iz tzv. Lige bršljana i spada u kolonijalne koledže. Osnovan je 1746. godine u Elizabetu, Nju Džerziju, kao koledž Nju Džerzija.[8][a] Kasnije, 1747. godine premešten je u Njuark, a potom u Prinston 1756. gde je 1896. preimenovan u sadašnji naziv.[13] Prinston je bio četvrta visokoškolska institucija u SAD. Jedno vreme bio je vezan za prezbiterijansku crkvu, ali danas je sekularna institucija koja ne vrši pritiske i nema verske zahteve prema svojim studentima.

Univerzitet Prinston
Grb Univerziteta Prinston
lat. Universitas Princetoniensis
Bivša imenaKoledž Nju Džersi (1746-1896)
MotoDei sub numine viget
Moto (na srpskom)Snagom boga ona cveta[1]
Tipprivatni univerzitet
Osnivanje1746.
Akademske
afilijacije
AAU,
URA,
NAICU
Budžet$26,1 milijardi (2019)[2]
ProrektorDeborah Prentice
RektorChristopher L. Eisgruber
Akademsko osoblje1.289[3]
Administrativno
osoblje
1.103
Broj studenata8.374 (2018)[4]
Preddiplomci5.400
Postdiplomci2.781
LokacijaPrinston, Nju Džerzi[5],  SAD
Boje  [6]
Sportski nadimakTigers (Tigrovi)
Sportske
afilijacije
SPAF,
NCAA Division I,
Ivy League,
ECAC Hockey,
EARC,
EIAVA,
MAISA

AAU
URA
NAICU[7]
Veb-sajtwww.princeton.edu
Kula Klivlend, Univerzitet Prinston

Prinston pruža dodiplomsku i postdiplomsku obuku iz humanistike, društvenih nauka, prirodnih nauka i inženjerstva.[14] Univerzitet nudi profesionalne diplome kroz Prinstonsku školu za javne i međunarodne poslove, Fakultet za inženjerstvo i primenjene nauke, Arhitektonsku školu i Bendhajmski centar za finansije. Univerzitet takođe rukovodi Laboratorijom za fiziku plazme u Prinstonu američkog Ministarstva energije. Prinston ima najveću zadužbinu po studentu u Sjedinjenim Državama.[15]

Istorija uredi

 
Komemorativna marka od 3 centa iz 1956. godine kojom je proslavljena dvestota godišnjica Nasau Hola

Univerzitet Prinston, osnovan kao Koledž Nju Džerzija, smatran je naslednikom „Log koledža“ koji je osnovao prečasni Vilijam Tenent u Nešaminu u Pensilvaniji oko 1726. godine.[16] Nju Lajt prezbiterijanci su osnovali koledž u Nju Džerziju 1746. godine u Elizabetu. Njegova svrha bila je obuka sveštenika.[17] Taj koledž je bio obrazovna i verska prestonica škotske prezbiterijanske Amerike. Za razliku od Harvarda, koji je prvobitno bio „intenzivno engleski“, i čiji diplomci su tokom Američke revolucije stali na stranu krune, Prinston je osnovan kako bi zadovoljio verske potrebe tog perioda i mnogi njegovi diplomci su u ratu stali na američku stranu.[16] Godine 1754, poverenici koledža u Nju Džerziju predložili su da se, priznajući interes guvernera Džonatana Belčera, Prinston imenuje kao Belčerov koledž. Belčer je odgovorio: „Kakvo bi to ime bilo!“[18] Godine 1756, koledž je preselio svoj kampus u Prinstonu, Nju Džerzi. Njegov dom u Prinstonu bio je Nasau Hol, nazvan po kraljevskoj kući Oranje-Nasau Vilijama III od Engleske.

Nakon prerane smrti prvih pet predsednika Prinstona, Džon Viderspun je postao predsednik 1768. godine i ostao je na toj funkciji do svoje smrti 1794. Tokom svog mandata, Viderspun je fokus koledža preusmerio sa obuke sveštenika na pripremu nove generacije za sekularno vođstvo u novoj Američkoj naciji. U tom cilju pooštrio je akademske standarde i zatražio ulaganja u koledž.[19] Viderspunovo predsedništvo predstavljalo je dug period stabilnosti za koledž, prekinut Američkom revolucijom i posebno bitkom kod Prinstona, tokom koje su britanski vojnici nakratko zauzeli Nasau Hol; Američke snage, predvođene Džordžom Vašingtonom, gađale su topovima zgradu kako bi ih proterali.

 
Džon Viderspun, predsednik koledža (1768-94), potpisnik Deklaracije o nezavisnosti

Godine 1812, osmi predsednik Koledža Nju Džerzija, Ašbel Grin (1812–23), pomogao je u uspostavljanju susedne Prinstonske bogoslovije.[20] Plan za proširenje teološkog nastavnog plana i programa naišao je na „entuzijastično odobravanje dela vlasti na Koledžu u Nju Džerzija“.[21] Danas Prinstonski univerzitet i Prinstonska bogoslovija održavaju odvojene institucije koje imaju veze koje uključuju usluge poput unakrsne registracije i uzajamnog bibliotečkog pristupa.[22][23]

Napomene uredi

  1. ^ Prinston je četvrta visokoškolska ustanova koja je stekla povelju koledža, koja izvodi nastavu ili dodeljuje diplome, sudeći po podacima za koje se smatra da nisu sporni. Prinston i Univerzitet Pensilvanije oba tvrde da su četvrti najstariji po datumu osnivanja, a Univerzitet Pensilvanije je jednom tvrdio da je 1749. njegov datum osnivanja, što ga čini petim najstarijim, ali su 1899. njegovi poverenici usvojili rezoluciju koja je utvrdila 1740. godinu kao datum osnivanja.[9][10] Poređenje datuma osnivanja dodatno komplikuje činjenica da su Log koledžom upravljali Vilijam i Gilbert Tenent, prezbiterijanski sveštenici, u okrugu Baks u Pensilvaniji, od 1726. do 1746, i nekada je bilo uobičajeno da se uspostavi formalna veza između njega i Koledža Nju Džerzija, što bi opravdalo da Prinston potisne svoje osnivanje sve od 1726. Međutim, Prinston to nikada nije učinio, i istoričar Prinstona navodi da činjenice „ne garantuju“ takvo tumačenje.[11] Univerzitet Kolumbija je osnovan i započeo je školsku nastavu 1754. godine. Kolumbija sebe smatra petom visokoškolskom institucijom u Sjedinjenim Državama, na osnovu datuma svoje povelje iz 1754. i datuma Pensilvanijske povelje iz 1755.[12]

Reference uredi

  1. ^ Princeton Profile (PDF) (2015-16 izd.). Princeton. Arhivirano iz originala (PDF) 24. 12. 2015. g. Pristupljeno 12. 10. 2015. 
  2. ^ As of June 30, 2019. „U.S. and Canadian 2019 NTSE Participating Institutions Listed by Fiscal Year 2019 Endowment Market Value, and Percentage Change in Market Value from FY18 to FY19 (Revised)”. National Association of College and University Business Officers and TIAA. Pristupljeno 22. 4. 2020. 
  3. ^ „Facts & Figures”. Princeton University. Pristupljeno 25. 12. 2019. 
  4. ^ „Common Data Set 2018-2019” (PDF). Princeton University. Pristupljeno 23. 12. 2019. 
  5. ^ „Princeton University”. Geographic Names Information System. United States Geological Survey. 
  6. ^ Guide to Princeton University's Graphic Identity (PDF). Princeton University Trademark Licensing. 15. 12. 2010. Arhivirano iz originala (PDF) 22. 12. 2015. g. Pristupljeno 14. 3. 2017. 
  7. ^ „Member Directory”. NAICU. P (list by institution). Arhivirano iz originala 9. 11. 2015. g. Pristupljeno 12. 10. 2015. 
  8. ^ „Princeton in the American Revolution”. Princeton University, Office of Communications. Pristupljeno 7. 5. 2007. „the fourth college to be established in British North America. 
  9. ^ „Building Penn's Brand”, Gazette, University of Pennsylvania 
  10. ^ „Princeton vs. Penn: Which is the Older Institution?” (FAQ). Princeton. 5. 2. 2003. Arhivirano iz originala 19. 3. 2003. g. 
  11. ^ „Log College”. Princeton. 1978. Arhivirano iz originala 17. 11. 2005. g. 
  12. ^ History, Columbia, Arhivirano iz originala 17. 05. 2016. g., Pristupljeno 20. 02. 2021 
  13. ^ „"Princeton's History" — Parent's Handbook, 2005–06”. Princeton University. avgust 2005. Arhivirano iz originala 4. 9. 2006. g. Pristupljeno 20. 9. 2006. 
  14. ^ „About Princeton”. Princeton University, Office of Communications. Pristupljeno 28. 1. 2010. 
  15. ^ „College Endowment Rankings”. Arhivirano iz originala 10. 05. 2013. g. Pristupljeno 28. 4. 2013. 
  16. ^ a b Holland, J. G. (1876). „Princeton College”. Scribner's Monthly. XIII: 626 — preko actual book. 
  17. ^ „Princeton University 250th Anniversary Celebration Collection”. Library Finding Aids. Princeton University. Pristupljeno 11. 11. 2012. 
  18. ^ Princeton Alumni Weekly. 1933. str. 487. 
  19. ^ Morrison, Jeffry H (2005), John Witherspoon and the Founding of the American Republic 
  20. ^ University, Princeton. „Ashbel Green – The Presidents of Princeton University”. Pristupljeno 29. 6. 2015. 
  21. ^ „Princeton Theological Seminary”. Arhivirano iz originala 19. 5. 2015. g. Pristupljeno 29. 6. 2015. 
  22. ^ „FAQ Princeton Theological Seminary”. Seeley G. Mudd Manuscript Library. Princeton. 24. 4. 2012. Arhivirano iz originala 19. 5. 2015. g. Pristupljeno 13. 10. 2015. 
  23. ^ „Partnerships, Exchanges, and Cross-Registration”. Princeton University Graduate School. Princeton. 15. 4. 2014. Arhivirano iz originala 7. 6. 2014. g. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi