Uskočka ulica (Beograd)

улица у Београду
USKOČKA
ulica
Opština Stari grad
Početak Cara Lazara
Kraj Kneza Mihaila
Dužina 110 m
Širina m
Stvorena 1871
Nazvana 1896
Stari nazivi Malajnička ulica

Uskočka ulica nalazi se u samom centru Beograda, na teritoriji Opštine Stari grad. Ova uska beogradska uličica prostire se između Cara Lazara broj 13 i poznatog prestoničkog šetališta Knez Mihailove ulice, u dužini od svega nekih stotinak metara.

Ime ulice

uredi

Ulica je dobila ime po uskocima, koji su bili izbeglice iz Bosne i Hercegovine posle turskih osvajanja u XV veku. Krajevi poznati po uskocima bili su Klis i Senj. Kada su Turci zavladali Klisom 1587. godine uskoci su se preselili u Senj. Oni su imali čak i mornaricu koja je bila poznata po napadima na mletačke brodove. Posle madridskog mira 1617. godine pod pritiskom Mletaka, pod čijom su službom bili, na Austriju, uskoci su raseljeni i tako je prestala i njihova aktivnost.[1]

Istorija

uredi

U vreme 1839. godine Palilula i Savamala su, po pisanju Beogradskih opštinskih novina, bile takoreći sela nezavisna od Beograda, da bi 1839. godine ušla u sastav beogradske opštine, ali su i dalje smatrana predgrađima. Drugačije nije bilo ni u centru grada, gde su ulice Uskočka, Delijska i Nikole Spasića prosečene tek 1871. godine. Njih je proseklo društvo „Sloga”, u čijem vlasništvu su u tom momentu bila zemljišta na kojima se ove ulice nalaze, kao i deo Knez Mihailove ulice, i to sve od „Ruskog cara” do Akademije nauka. Pre toga ove tri ulice su, sve do 1868. bile su bašta kneza Aleksandra. Društvo „Sloga” je potom proseklo ulice na svoju ruku, a opština je kasnije, 1872. odobrila i da se Uskočka i ulica Nikole Spasića produže, sve do Cara Lazara, koja se tada zvala Saraf Kostina, ali sa uslovom da društvo na njima izradi kaldrmu.[2]

Prvobitno se ova ulica zvala Malajnička ulica. Tako je bilo sve od njenog zvaničnog imenovanja 1872. godine, pa do 1896. kada je njen naziv promenjen u Ustanička ulica. [3]

Susedne ulice

uredi
  • Ulica Nikole Spasića
  • Ulica Vuka Karadžića

Značajni objekti

uredi

S obzirom da se nalazi u samom srcu grada u ovoj ulici nalaze se brojni prestonički kafići, poput kafeterije Kofein (Kafe Koffein) ili kafea Distrikt U2 (Distrikt U2). [4]

Galerija

uredi

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Radojević, Danilo M. (1966). Beograd i njegove ulice. Beograd: Turistička štampa - Naučno delo. str. 168. 
  2. ^ „Šetnja kroz stari Beograd - Istorijske novine UBSM”. 
  3. ^ Radojević, Danilo M. (1966). Beograd i njegove ulice. Beograd: Turistička štampa - Naučno delo. str. 229. 
  4. ^ „Plan plus”. Pristupljeno 01. 12. 2021.