Fabrika ili tvornica (ranije manufaktura) ili manufakturna proizvodna jedinica, je industrijski objekat u kom radnici proizvode dobra (proizvode i usluge) ili nadgledaju mašine u procesu proizvodnje, prerade i dorade. Najmodernije fabrike imaju prostrane proizvodne pogone u kojima se materijali, sirovine i sredstva za rad kombinuju u procesu društvene reprodukcije stvarajući novu vrednost. Uobičajeno je da se u fabrikama susreću različiti oblici resursa radi dalje odbacivanja profita kao što su: radna snaga, kapital, znanje itd.

Fabrika Folksvagen grupe u Volfsburgu

Fabrike su nastale uvođenjem mašina tokom Industrijske revolucije, kada su kapitalni i prostorni zahtevi postali preveliki za kućnu industriju ili radionice. Rane fabrike koje su sadržavale male količine mašina, kao što su jedna ili dve mašine za predenje, i manje od desetak radnika, nazivane su „glorifikovanim radionicama“.[1]

Većina modernih fabrika ima velika skladišta ili skladišne objekte koji sadrže tešku opremu koja se koristi za proizvodnju na montažnoj liniji. Velike fabrike su obično locirane sa pristupom višestrukim vidovima transporta, a neke imaju železnički pristup, autoput i objekte za utovar i istovar plovila. U nekim zemljama kao što je Australija, uobičajeno je da se fabrička zgrada naziva „šupa”.[2]

Istorija uredi

 
Kanaletov ulaz u venecijanski Arsenal, 1732.
 
Unutrašnjost vodenice Lajm Regis, Velika Britanija (14. vek).

Maks Veber je smatrao da proizvodnja u antičko doba nikada nije opravdavala klasifikaciju kao fabrike, sa metodama proizvodnje i tadašnjom ekonomskom situacijom neuporedivim sa savremenim ili čak predmodernim razvojem industrije. U antičko doba, najranija proizvodnja ograničena na domaćinstvo, razvila se u zaseban poduhvat nezavisan od mesta stanovanja, pri čemu je proizvodnja u to vreme tek počela da bude karakteristična za industriju, nazvana „industrija neslobodnih radnji“, situacija koja je nastala posebno u uslovima vladavina egipatskog faraona, sa zapošljavanjem robova i bez diferencijacije veština unutar grupe robova uporedivih sa modernim definicijama kao podela rada.[3][4][5]

Prema prevodima Demostena i Herodota, Navkratis je bila, ili jedina, fabrika u celom starom Egiptu.[6][7][8] Izvor iz 1983. (Hopkins) navodi da je najveća fabrička proizvodnja u antičko doba bila od 120 robova u 4. veku pre nove ere u Atini.[9] Članak u Njujork Tajmsu od 13. oktobra 2011. navodi:

„U afričkoj pećini, znaci drevne fabrike boja“ – (Džon Nobl Vilford)

... otkrivena u pećini Blombos, pećini na južnoj obali Južne Afrike, gde su pronađeni 100.000 godina stari alati i sastojci sa kojima su rani moderni ljudi mešali boju na bazi okera.[10]

Iako definicija fabrike u Kembridžškom onlajn rečniku navodi:

zgrada ili skup zgrada u kojima se mašinama prave velike količine robe[11]

drugde stoji:

... korišćenje mašina pretpostavlja društvenu saradnju i podelu rada — fon Mizes[12]

Jedan izvor navodi da su prve mašine bile zamke korišćene za pomoć pri hvatanju životinja, što odgovara mašini kao mehanizmu koji radi nezavisno ili sa vrlo malo sile interakcijom od čoveka, sa sposobnošću da se koristi više puta sa tačno operacijom istom u svakoj prilici funkcionisanja.[13]] Točak je izmišljen oko 3000. p. n. e., a točak sa krakovima oko 2000. p. n. e.. Gvozdeno doba je počelo otprilike 1200–1000 godina pne.[14][15] Međutim, drugi izvori definišu mašineriju kao sredstvo proizvodnje.[16]

Arheologija daje datum za najraniji grad od 5000. godine p. n. e. kao Tel Brak,[17] stoga datum za kooperaciju i faktore potražnje, od strane povećane veličine zajednice i stanovništva kako bi nešto poput proizvodnje na nivou fabrike postalo zamisliva potreba.[18][19][20]

Arheolog Bonet je iskopao temelje brojnih radionica u gradu Kermi dokazujući da je Kerma već 2000. godine pre nove ere bila velika urbana prestonica.[21]

Vodenica je prvi put napravljena u Persijskom carstvu nešto pre 350. godine p. n. e..[22] U 3. veku p. n. e., Filon Vizantijski opisuje točak na vodeni pogon u svojim tehničkim raspravama. Fabrike koje su proizvodile garum bile su uobičajene u Rimskom carstvu.[23] Barbegalov akvadukt i mlinovi su industrijski kompleks iz 2. veka nove ere koji se nalazi u južnoj Francuskoj. Do vremena 4. veka nove ere, u Rimskom carstvu je postojalo postrojenje za mlevenje na vodeni pogon sa kapacitetom mlevenja od 28 tona žitarica dnevno,[24] što je bila dovoljna količina da zadovolji potrebe 80.000 ljudi.[25][26][27]

Veliki porast stanovništva u srednjovekovnim islamskim gradovima, kao što je Bagdad od 1,5 miliona stanovnika, doveo je do razvoja velikih fabričkih postrojenja za mlevenje sa većom produktivnošću za ishranu i podršku velikom rastućem stanovništvu. Fabrika za preradu žitarica iz 10. veka u egipatskom gradu Bilbejsu, na primer, proizvodila je oko 300 tona žitarica i brašna dnevno.[24] Vodenice i vetrenjače bile su u širokoj upotrebi u islamskom svetu u to vreme.[28]

Venecijanski Arsenal takođe predstavlja jedan od prvih primera fabrike u modernom smislu te reči. Osnovan 1104. godine u Veneciji, Republika Venecija, nekoliko stotina godina pre Industrijske revolucije, masovno je proizvodio brodove na montažnim linijama koristeći proizvedene delove. Venecijanski Arsenal je očigledno proizvodio skoro jedan brod svakog dana i, na svom vrhuncu, zapošljavao je 16.000 ljudi.[29]

Reference uredi

  1. ^ Landes, David. S. (1969). The Unbound Prometheus: Technological Change and Industrial Development in Western Europe from 1750 to the Present. Cambridge, New York: Press Syndicate of the University of Cambridge. ISBN 0-521-09418-6. 
  2. ^ „What Are Industrial Sheds?”. Asset Building. Arhivirano iz originala 10. 3. 2020. g. 
  3. ^ John R. LoveAntiquity and Capitalism: Max Weber and the Sociological Foundations of Roman Civilization Routledge, 25 April 1991 Retrieved 12 July 2012 Love, John R. (1991). Antiquity and Capitalism: Max Weber and the Sociological Foundations of Roman Civilization. Routledge. ISBN 0415047501. 
  4. ^ (secondary) JG Douglas, N Douglas – Ancient Households of the Americas: Conceptualizing What Households Do O'Reilly Media, Inc., 15 April 2012 Retrieved 12 July 2012 Douglas, John G.; Douglas, Nancy (15. 4. 2012). Ancient Households of the Americas: Conceptualizing What Households do. University Press of Colorado. ISBN 978-1457117442. 
  5. ^ M Weber – General Economic History Transaction Publishers, 1981 Retrieved 12 July 2012 Weber, Max (1981). General Economic History. Transaction Books. ISBN 0878556907. 
  6. ^ Demosthenes, Robert Whiston – Demosthenes, Volume 2 Whittaker and Company, 1868 Retrieved 12 July 2012
  7. ^ Herodotus, George RawlinsonHistory of Herodotus John Murray 1862 Retrieved 12 July 2012
  8. ^ (secondary) (E.Hughes ed) Oxford Companion to Philosophy – techne
  9. ^ (P Garnsey, K Hopkins, C. R. Whittaker) Trade in the Ancient Economy University of California Press, 1983 Retrieved 12 July 2012 Garnsey, Peter; Hopkins, Keith; Whittaker, C. R. (januar 1983). Trade in the Ancient Economy. University of California Press. ISBN 0520048032. 
  10. ^ John Noble Wilford (13. 10. 2011). „In African Cave, Signs of an Ancient Paint Factory”. The New York Times. Pristupljeno 14. 10. 2011. 
  11. ^ „factory definition, meaning - what is factory in the British English Dictionary & Thesaurus – Cambridge Dictionaries Online”. cambridge.org. 
  12. ^ L von Mises - Theory and History Ludwig von Mises Institute, 2007 Retrieved 2012-07-12 Mises, Ludwig von (2007). Theory and History. Ludwig von Mises ,Institute. ISBN 978-1933550190. 
  13. ^ E Bautista Paz, M Ceccarelli, J Echávarri Otero, JL Muñoz Sanz – A Brief Illustrated History of Machines and Mechanisms Springer, 12 May 2010 Retrieved 12 July 2012 Paz, Emilio Bautista; Ceccarelli, Marco; Otero, Javier Echávarri; Sanz, José Luis Muñoz (11. 5. 2010). A Brief Illustrated History of Machines and Mechanisms. Springer. ISBN 978-9048125111. 
  14. ^ JW Humphrey – Ancient Technology Greenwood Publishing Group, 30 September 2006 Retrieved 12 July 2012 Humphrey, John W. (30. 9. 2006). Ancient Technology. Bloomsbury Academic. ISBN 0313327637. 
  15. ^ WJ Hamblin – Warfare in the Ancient Near East to 1600 BC: Holy Warriors at the Dawn of History Taylor & Francis, 12 April 2006 Retrieved 12 July 2012 Warfare in the Ancient Near East to 1600 BC: Holy Warriors at the Dawn of History. Routledge. 2006. ISBN 0415255880. 
  16. ^ Mantoux, Paul (2000). The Industrial Revolution in Eighteenth Century: An Outline of the Beginnings of the Modern Factory System in England. Harper & Row. ISBN 978-0061310799. 
  17. ^ Ur et al. 2006
  18. ^ Oates, Joan; McMahon, Augusta; Karsgaard, Philip; Quntar, Salam Al; Ur, Jason (septembar 2007). „Early Mesopotamian urbanism: a new view from the north”. Antiquity (na jeziku: engleski). 81 (313): 585—600. ISSN 0003-598X. S2CID 3803714. doi:10.1017/S0003598X00095600. 
  19. ^ Knabb, Kyle Andrew (2008). Understanding the role of production and craft specialization in ancient socio-economic systems: toward the integration of spatial analysis, 3D modeling and virtual reality in archaeology (MA). University of California San Diego. 
  20. ^ Gates, Charles (2003). Ancient Cities: The Archaeology of Urban Life in the Ancient Near East and Egypt, Greece and Rome. Psychology Press. str. 318. ISBN 9780415121828. 
  21. ^ Grzymski, K. (2008). Book review: The Nubian pharaohs: Black kings on the Nile. American Journal of Archaeology, Online Publications: Book Review. Retrieved from „Archived copy” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 2014-11-05. g. Pristupljeno 2014-12-17. 
  22. ^ Selin, Helaine (2013). Encyclopaedia of the History of Science, Technology, and Medicine in Non-Westen Cultures. Springer Science & Business Media. str. 282. ISBN 9789401714167. 
  23. ^ Borschel-Dan, Amanda (16. 12. 2019). „Factory for Romans' favorite funky fish sauce discovered near Ashkelon”. www.timesofisrael.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2019-12-18. 
  24. ^ a b Hill, Donald (2013). A History of Engineering in Classical and Medieval Times. Routledge. str. 163—166. ISBN 9781317761570. 
  25. ^ TK Derry, (TI Williams ed) – A Short History of Technology: From the Earliest Times to A.D. 1900 Courier Dover Publications, 24 March 1993 Retrieved 12 July 2012 Derry, Thomas Kingston; Williams, Trevor Illtyd (januar 1960). A Short History of Technology from the Earliest Times to A.D. 1900. Courier Corporation. ISBN 0486274721. 
  26. ^ A Pacey – Technology in World Civilization: A Thousand-Year History MIT Press, 1 July 1991 Retrieved 12 July 2012 Pacey, Arnold (jul 1991). Technology in World Civilization: A Thousand-Year History. MIT Press. ISBN 0262660725. 
  27. ^ WM Sumner – Cultural development in the Kur River Basin, Iran: an archaeological analysis of settlement patterns University of Pennsylvania., 1972 [1] Retrieved 12 July 2012
  28. ^ Adam Lucas (2006), Wind, Water, Work: Ancient and Medieval Milling Technology, p. 65, Brill Publishers, Lucas, Adam (2006). Wind, Water, Work: Ancient and Medieval Milling Technology. BRILL. ISBN 90-04-14649-0. 
  29. ^ ALTEKAR, RAHUL V. (1. 1. 2005). SUPPLY CHAIN MANAGEMENT: CONCEPTS AND CASES (na jeziku: engleski). PHI Learning Pvt. Ltd. ISBN 9788120328594. 

Literatura uredi

  • Needham, Joseph (1986). Science and Civilization in China: Volume 5, Part 1. Taipei: Caves Books, Ltd.
  • Thomas, Dublin(1995). "Transforming Women's Work page: New England Lives in the Industrial Revolution 77, 118" Cornell University Press.
  • Price, Alfred. The Spitfire Story: Second edition. London: Arms and Armour Press Ltd., 1986. Price, Alfred (1986). The Spitfire Story. Arms and Armour Press. ISBN 0-85368-861-3. .
  • Pugh, Peter. The Magic of a Name – The Rolls-Royce Story – The First 40 Years. Cambridge, England. Icon Books Ltd, 2000. . ISBN 1-84046-151-9.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  • Thomas, Dublin(1981). "Women at Work: The Transformation of Work and Community in Lowell, Massachusetts, 1826–1860: pp. 86–107" New York: Columbia University Press.
  • Biggs, Lindy (1996). The rational factory: architecture, technology, and work in America's age of mass production . Johns Hopkins University Press. ISBN 978-0-8018-5261-9. 
  • Christian, Gallope, D (1987) "Are the classical management functions useful in describing managerial processes?" Academy of Management Review. v 12 n 1, pp. 38–51
  • Peterson, T (2004) "Ongoing legacy of R.L. Katz: an updated typology of management skills", Management Decision. v 42 n10, pp. 1297–1308
  • Mintzberg, H (1975) "The manager's job: Folklore and fact", Harvard Business Review, v 53 n 4, July – August, pp. 49–61
  • Hales, C (1999) "Why do managers do what they do? Reconciling evidence and theory in accounts of managerial processes", British Journal of Management, v 10 n4, pp. 335–50
  • Mintzberg, H (1994) "Rounding out the Managers job", Sloan Management Review, v 36 n 1 pp. 11–26.
  • Rodrigues, C (2001) "Fayol's 14 principles then and now: A plan for managing today's organizations effectively", Management Decision, v 39 n10, pp. 880–89
  • Twomey, D. F. (2006) "Designed emergence as a path to enterprise", Emergence, Complexity & Organization, Vol. 8 Issue 3, pp. 12–23
  • McDonald, G (2000) Business ethics: practical proposals for organisations Journal of Business Ethics. v 25(2) pp. 169–85

Spoljašnje veze uredi