Fecijali su bili rimski sveštenici koji su imali zadatak u kultu vezanom za odnose Rima i drugih naroda. I pre donošenja Ogulnijevog zakona iz 300. godine p. n. e., fecijali su mogli biti izabrani i iz redova plebejaca. Na zahtev države, fecijali su se brinuli za sklapanje ugovora i za formalno objavljivanje rata. Kolegij je imao 20 doživotno biranih članova. Glavnu reč imao je pater patratus. Oni vode računa o ceremoniji ne samo kod ugovora i objave rata već i kod kršenja zakletve i prkletstva. Kod objavljivanja rata izriču po određenoj formuli zahtev, stojeći na granici neprijatelja, da vrati ono što je uzeo i zatim ga ponavljaju prvom građaninu koga sretnu i najzad na trgu. Ako neprijatelj odbije zahtev, kroz 30 dana se i formalno objavljuje rat bacanjem koplja na protivničku teritoriju.

Vidi još uredi

Izvori uredi

  • Rimska država pod kraljevima i u doba republike (753-27. pre Hr.) - istorija i institucije - Miroslava Mirković; Dosije, 2002. godina
  • Istorija starog Rima - N. A. Maškin, Naučna knjiga, Beograd 1997. godina, 8. izdanje.