Hilvud (grčki: Χιλβούδιος) je bio vizantijski vojskovođa iz vremena vladavine cara Justinijana. Nosio je titulu magister militum-a Trakije. Poginuo je u odbrani dunavske granice 533. godine.

Biografija uredi

Podatke o Hilvudu nalazimo u Prokopijevoj "Istoriji ratova". Hilvud je bio odvažan i nesrebroljubiv ratnik. Justinijan ga je postavio na dunavsku granicu koju su često prelazila bugarska i slovenska plemena. Tokom njegove trogodišnje službe (530–533) nijedan neprijateljski odred nije prešao Dunav. Hilvud je poginuo u jednom pohodu protiv Slovena i Anta preko Dunava. Oko 540. godine Anti i Sloveni međusobno su zaratili. U tom borbama Sloven je zarobio dečaka Hilvuda i odveo ga u svoju kuću. Zarobljeni vizantijski vojnik ubedio je Ante da je to veliki vizantijski vojskovođa i da bi car za njega platio veliki otkup. Anti i Sloveni u međuvremenu prekinuše sa ratom i stupiše u mirovne pregovore. O Hilvudu su Anti pregovarali na zajedničkoj skupštini. Međutim, vizantijski vojskovođa Narzes uspeo je da zarobi lažnog Hilvuda i da ga odvede u Carigrad.[1]

Reference uredi

  1. ^ „SVEVLAD - Prokopije: O Slovenima i Antima”. www.svevlad.org.rs. Pristupljeno 01. 01. 2021. 

Literatura uredi

  • Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije, tom 1, Vizantološki institut SANU, Beograd (2007)