Cicir (Arad)
Cicir (rum. Cicir) je naselje u opštini Vladimiresku, okrug Arad, Krišana, u Rumuniji.
Položaj
urediCicir se nalazi na državnom putu Arad-Bukurešt. Smešten je u ravnici, na desnoj obali reke Moriša.
Istorija
urediČičir se prvi put javlja u dokumentima 1552. godine.
Godine 1702-1703. došlo je do premeštanja graničarskih jedinica sastavljenih od Srba iz okoline Budima i Ostrogona. Došli su na novu granicu, reke Tisu i Moriš.[1] Bilo je u to vreme u naselju 14 srpskih domova. Zapisani su u mestu graničarski oficiri Đura Josić i hadnađ (poručnik) Gavrilo Simkić. Tu je 1735. godine komandovao kapetan Georgije.[2] Na protesnom zboru u Nadlaku decembra 1750. godine učestvovao je deputirac iz mesta - šanca, Mihailo Maričić.[3] Kao i i tokom pojedinačnog izjašnjavanja graničara početkom novembra 1750. godine, niko se nije opredelio u mestu za provincijal.[4] Za vojnički status odlučili su se mesni oficiri: kapetan Đura Josić i hadnađ Gavrilo Simkić. Mesto se pominje 1751. godine u vezi neminovnog iseljavanja mesnih Srba u Rusiju.
U Čičiru je postojala crkva, izgrađena 1702. godine, koja je po preseljenju na novu lokaciju ostala van naselja. Sredinom 18. veka sagrađena još jedna crkva ali brvnara koja je bila posvećena Sv. velikomuečeniku Georgiju. Po narodnom predanju to preseljenje se dogodilo oko 1823. godine, zbog čestih izlivanja reke Moriša. Godine 1854. podignuta je sadašnja crkva sagrađena od cigle, a ikonostas (oslikan 1783) kupilo je selo 1930. godine od crkve u Šajtinu.
Po državnom šematizmu pravoslavnog klira u Ugarskoj iz 1846. godine u mestu "Csicsir" je bilo 882 stanovnika. Sve crkvene matice se vode od 1802. godine. Paroh je pop Petar Petrović kojem pomaže kapelan pop Dimitrije Vidulov. U veroispovenu školu ide 23 đaka kojima predaje Gregor Petrović učitelj.[5]
Reference
uredi- ^ Ljubivoje Cerović, Ljubomir Stepanov: "Srbi u Rumuniji", Temišvar 2000.
- ^ "Pančevački rit", Beograd 1953.
- ^ "Glasnik Istrorijskog društva u Novom Sadu", Novi Sad 1931.
- ^ Mita Kostić: "Srpska naselja u Rusiji", Beograd 1923.
- ^ Reesch de Lewald, Aloysius: "Universalis schematismus ecclesiasticus venerabilis cleri orientalis ecclesiae graeci non uniti ritus regni Hungariae partiumque eidem adnexarum, necnon magni principatus Transilvaniae, item literarius, seu nomina eorum, qui rem literariam et fundationalem scholarem ejusdem ritus procurant ... pro anno ...", Buda 1846.