Šablon:IČ-Raskovnik (staroslovenska mitologija)

U Srbiji se veruje da je vrsta Laserpitium siler raskovnik
U Srbiji se veruje da je vrsta Laserpitium siler raskovnik

Raskovnik je mitska biljka, najpoznatija od nekoliko sličnih koje postoje u pričama iz slovenske mitologije, ali su se odomaćile i kod nekih neslovenskih naroda. Pripisuju mu se mnoge magijske moći, a najčešće ona da može da otključa sve što je zaključano i otvori sve što je zatvoreno (sam naziv biljke u etimološkoj je vezi sa glagolom „kovati” i upućuje na moć ove biljke da otvori, raskuje svaku bravu). Prema legendama, ovu biljku je izuzetno teško prepoznati, a navodno su samo određene htonične životinje u stanju da je identifikuju. Veruje se da koren raskovnika ima oblik muškog tela, sa svim delovima, nekada sa sve kosom na glavi. U nekim predanjima se kaže da ima devet kora i stablo crveno kao krv, a prema drugim postoje muški i ženski raskovnik. Upotreba raskovnika u srpskoj mitologiji često je vezana za pronalaženje skrivenog blaga, o kom u srpskom narodu postoji veliki broj mitova, a posebno su rasprostranjeni u istočnoj Srbiji gde se i danas mogu sresti tragači za hajdučkim zlatom.

Kao jedna od najpoznatijih magičnih biljaka u srpskoj mitologiji, raskovnik je postao jedan od simbola srpskog jezika, tradicije i kulture i za njega su vezane mnoge legende i predanja. Još je Vuk Karadžić, u drugom izdanju Srpskog rječnika iz 1852. godine, za pojam „raskovnik” dao sledeće objašnjenje: „ráskȏvnȋk, m. nekakva (može biti izmišljena) trava, za koju se misli da se od nje (kad se njome dohvati) svaka brava i svaki drugi zaklop otvori sam od sebe. Ovu travu žele osobito oni koji traže u zemlji novaca, jer kažu da su oni, osobito gdje ih je mnogo, tako zatvoreni da se bez nje ne mogu otvoriti i izvaditi. Pripovijeda se u Zemunu da je ondašnji jedan trgovac, želeći takovu travu naći, nekakvu babu metnuo u bukagije, pa je pustio noću da ide po livadi: pa kao gdje bi se bukagije same od sebe otvorile, ondje mora biti raskovnik.” Raskovnik su u svojim delima opisali mnogi veliki srpski pisci, među njima Bora Stanković i Branko Miljković. Prema ovoj mitskoj biljci ime je dobio Raskovnik, časopis za književnost i kulturu na selu, a 2015. je pokrenut projekat Raskovnik: srpski leksikografski portal i platforma za uporedna istraživanja srpske leksike