Šahovska otvaranja
Šahovsko otvaranje je početna faza šahovske partije. Ona obuhvata prvih 10 do 15 poteza partije u kojima se figure strateški uvode u igru (razvijaju). Posle otvaranja, u partiji sledi središnjica. Zavisno od toga koje se figure prve pomeraju, šahovska otvaranja se dele na otvorene, poluotvorene i zatvorene igre.

Opšta strategija šahovskih otvaranja
urediCilj otvaranja za oba igrača je da razviju šahovske figure, zauzmu centralna polja i zaštite kralja. Beli igrač ima prednost prvog poteza. i on će pokušati da time stekne prednost u otvaranju.
Za igrače koji ne vladaju teorijom šahovskih otvaranja, korisno je da, kao orijentaciju, primene sledeća „zlatna pravila”:
- Zaposesti centar table svojim pešacima
- Razviti lake figure, prvo skakače, a onda lovce
- Rano se pobrinuti za sigurno mesto za kralja, što se postiže rokadom
- Svakom figurom u otvaranju treba igrati, u pravilu, samo jednom
- Razviti figure tako da su maksimalno efikasne u kontrolisanju šahovskih polja (recimo: Sb1–c3 je povoljnije od Sb1–a3)
- Dama i topovi ulaze u igru obično posle lakih figura i rokade
- Pešake treba oprezno pomerati, jer oni ne mogu da se kreću unazad
Ova pravila nisu apsolutna i postoje brojni izuzetci.
Primeri poznatih šahovskih otvaranja
urediKategorija | Ime | Prvi potez (najčešći nastavak) |
---|---|---|
otvorene igre | italijanska | 1. e2–e4 e7–e5 2. Sg1–f3 Sb8–c6 3. Lf1–c4 (3. … Lf8–c5) |
španska | 1. e2–e4 e7–e5 2. Sg1–f3 Sb8–c6 3. Lf1–b5 | |
škotska | 1. e2–e4 e7–e5 2. Sg1–f3 Sb8–c6 3. d2–d4 | |
Filidorova odbrana | 1. e2–e4 e7–e5 2. Sg1–f3 d7–d6 | |
lovčevo otvaranje | 1. e2–e4 e7–e5 2. Lf1–c4 | |
kraljev gambit | 1. e2–e4 e7–e5 2. f2–f4 | |
poluotvorene igre | francuska odbrana | 1. e2–e4 e7–e6 (2. d2–d4 d7–d5) |
Karo-Kan | 1. e2–e4 c7–c6 (2. d2–d4 d7–d5) | |
sicilijanska odbrana | 1. e2–e4 c7–c5 | |
Pirčeva odbrana | 1. e2–e4 d7–d6 | |
moderna odbrana | 1. e2–e4 g7–g6 | |
Aljehinova odbrana | 1. e2–e4 Sg8–f6 | |
skandinavska odbrana | 1. e2–e4 d7-d5 | |
zatvorene igre | odbijeni damin gambit | 1. d2–d4 d7–d5 2. c2–c4 e7–e6 |
prihvaćeni damin gambit | 1. d2–d4 d7–d5 2. c2–c4 d5xc4 | |
indijska odbrana | 1. e2–e4 Sg8–f6 2. c2–c4 | |
holandska odbrana | 1. d2–d4 f7–f5 | |
engleska odbrana | 1. c2–c4 (1. … e7–e5 ili Sg8–f6 ili c7–c5) | |
Retijevo otvaranje | 1. Sg1–f3 d7–d5 2. c2–c4 | |
neobična otvaranja | poljsko (orangutan) | 1. b2–b4 |
Larsenovo otvaranje | 1. b2–b3 | |
Birdovo otvaranje | 1. f2–f4 |
Najčešća šahovska otvaranja u praksi
urediBeli igrač najčešće igra 1. е2–e4. Do 20, veka ovaj poez je smatran najlogičnijim otvaranjem. Sovjetski velemajstor Rauzer, jedan od najboljih igrača 1930ih, formulisao je izreku: „1. e4 i beli dobija“. Bobi Fišer je jednom izjavio: „Ne znam šta bi mi Bog odgovorio na 1. e4“. Pošto potez e2–e4 najbolje ističe osnovnu ideju otvaranja, on se preporučuje učenicima šaha.
potez | 1800–1900 | 1901–1935 | 1935–1998 |
---|---|---|---|
otvorene igre | |||
1. e2–e4 e7–e5 | 64 % | 31 % | 15 % |
poluotvorene igre | |||
1. e2–e4 (bez e7–e5) | 23 % | 20 % | 35 % |
1. d2–d4 d7–d5 | 10 % | 28 % | 15 % |
zatvorene igre | |||
1. d2–d4 (bez d7–d5) | 3 % | 16 % | 23 % |
ostalo | 5 % | 12 % |
Ova statistika prikazuje evoluciju od simetričnih otvaranja, ka asimetričnim. U 19. veku je više od polovine partija počinjalo sa 1. e2–e4 e7–e5. Kao odgovor na 1. e2–e4 razvile su se sicilijanska (1. … c7–c5) i Francuska odbrana (1. … e7–e6). U situaciji 1. d2–d4 najčešće se igraju indijske varijante (1. … Sg8–f6). Kod jačih igrača, postala je popularna i engleska odbrana (1. c2–c4).[1]
Spoljašnje veze
urediReference
uredi- ^ John Watson: Secrets of modern chess strategy (Part 2: New ideas and the modern revolution). Gambit, London 1998; S. 93.