Školska biblioteka

библиотека у оквиру школе

Školske biblioteke su jedinice obrazovne ustanove koje nude potrebne knjige i izvore učesnicima obrazovnog procesa. Organizovane su sa ciljem da pomažu obrazovno-vaspitni proces. Uloga školske biblioteke definisana je nastavnim planom i programom. Uslove rada, neophodnu opremu i prostor definišu propisi iz oblasti obrazovanja i propisi iz oblasti bibliotekarstva.[1]

Školska biblioteka.

Cilj medijskog centra školske biblioteke je da obezbedi da svi članovi školske zajednice imaju jednak pristup „knjigama i čitanju, informacijama i informacionoj tehnologiji“.[2] Medijski centar školske biblioteke „koristi sve vrste medija ... je automatizovan i koristi Internet [kao i knjige] za prikupljanje informacija."[3] Školske biblioteke se razlikuju od javnih biblioteka, jer služe kao „laboratorije orijentisane na učenike koje podržavaju, proširuju i individualizuju školski program ... Školska biblioteka služi kao centar i agencija za koordinaciju za sav materijal koji se koristi u školi.”[4]

Istraživači su pokazali da školske biblioteke imaju pozitivan uticaj na dostignuća učenika kroz više od 60 studija koje su sprovedene u 19 američkih država i jednoj kanadskoj provinciji. Glavni nalaz ovih studija bio je da su učenici koji imaju pristup medijskom programu školske biblioteke sa dobrom podrškom kvalifikovanih specijalista za medije školske biblioteke, postizali bolje rezultate na procenama čitanja bez obzira na njihov socio-ekonomski status. Pored toga, jedna studija sprovedena u Ohaju[5] otkrila je da 99,4% ispitanih učenika smatra da su im školski bibliotekari i medijski programi školskih biblioteka pomogli da uspeju u školi. Izveštaj koji je izvestio o sličnim zaključcima sastavila je Mišel Lonsdejl u Australiji 2003. godine.[6]

Istorija uredi

Ranije su formulisane kao odeljenja u sastavu škole u kojima se skladišti knjižna građa kao podrška nastavnom procesu.[7][8][9][10] Sada se akcenat stavlja na pružanje informacije korisniku i obučavanju veštinama informacione pismenosti. Školske biblioteke su uključene u nastavni proces, one treba da pomognu đacima u učenju, stvaranju sposobnosti za korišćenje različitih izvora informacija i da im omogući pristup svim informacijama. Učenici bi trebalo da aktivno učestvuju u traganju za znanjem, a školska biblioteka je tu da ih usmeri i da im pomogne. Takođe bi trebalo da nauči decu ljubavi prema knjizi i čitanju. Biblioteke osnovnih i srednjih škola mogu koristiti samo učenici, nastavnici i zaposleni u školi.[11]

Fond uredi

Fond školske biblioteke treba da zadovolji potrebe korisnika u pogledu obrazovanja, iformacija, ličnog razvitka. Formira se u skladu sa nastavnim programom škole u kojoj se nalazi. U fondu se nalazi lektira, stručna literatura, udžbenici, klasična književnost, stručna i naučna literatura iz svih oblasti, referensna zbirka, periodika, dečja književnost, beletristika. U deo izdvojen za nastavnike ulaze i zakoni i podzakonska akta, priručnici. U osnovnim školama treba da bude 60% građe vezane za maternji jezik i 40% za ostale predmete, a u srednjim školama taj odnos je 50%-50%.

Svaka školska biblioteka mora da ima najmanje 2000 bibliotečkih jedinica tj. 10-12 knjiga po učeniku (i elektronske publikacije). Veličina prostora biblioteke određuje se prema broju učenika.[12]

Fond u osnovnoj školi je podeljen na nastavnički i učenički, a u srednjim školama je fond objedinjen.

Dešava se da se pristup informacijama ostvaruje u delimičnom obliku, što je uzrokovano nedovoljnom, neosmišljenom nabavkom, finansijskom i drugom podređenošću, neveštinom bibliotekara, jezičkim barijerama.[13]

Bibliotekar uredi

U školskim bibliotekama bibliotekar je pripadnik stručnog osoblja koji je odgovoran za planiranje rada i upravljanje školskom bibliotekom. Bibliotekar ima i zadatak da prikaže nove izvore znanja (najčešće kad su u pitanju izborni predmeti). Školski bibliotekar organizuje i vannastavne aktivnosti i pomaže nastavniku u organizaciji nastave.

Školski bibliotekari su u obavezi da polažu ispit za licencu pred odgovarajućom komisijom Ministarstva prosvete. Od njih se očekuje da se kontinuirano usavršavaju.

Posebnu pažnju bibliotekari posvećuju tinejdžerima, jer oni u tom uzrastu pažnju posvećuju drugim stvarima, a knjigu često zapostavljaju. Trude se da ih privuku knjigama koje su im interesantne i koje sadrže ono što ih zanima. Posebna pažnja se posvećuje i deci s posebnim potrebama.

Bibliotekari i nastavnici u školskim bibliotekama su samo posrednici između deteta i fonda, tj. deteta i informacija, znanja. U cilju dostupnosti informacija učenicima na svim obrazovnim nivoima, UNESCO daje preporuke za rad školskih bibliotekara.

Godine 2006. je nastalo Društvo školskih bibliotekara Srbije koji za cilj imaju rešavanje problema u vezi sa školskim bibliotekama i njihovim bibliotekarima.[14][15][16]

Saradnja javnih i školskih biblioteka uredi

Školske i javne biblioteke jedne lokalne zajednice se udružuju i deluju paralelno i zajedno čine bibliotečku mrežu lokalne zajednice. Ovim bibliotekama su zajednički korisnici, kao i misija koju imaju u obrazovanju nacije, vizija koju plasiraju svojom delatnošću.

Javne biblioteke u školama vide najveće saradnike jer one pružaju slične usluge i upućuju nove generacije ka bibliotekama.

Ova saradnja je značajna za školske biblioteke jer se proširuje ponuda, mogućnost aktiviranja školskog knjižnog fonda u širem okruženju, i mogućnost da školska biblioteka preko mreže bude aktivan činilac bibliotečkog sistema. Zbog ove saradnje mreža za zadovoljenje kulturnih i obrazovnih potreba stanovnika te teritorije je gušća i svi knjižni resursi na toj teritoriji se aktivno koriste. To je značaj ove saradnje za lokalnu zajednicu.[17] Potencijali ove saradnje su obrazloženi u Smernicama za školske biblioteke iz 2002. godine, a to su:

  • zajednička obuka osoblja
  • kooperativna izgradnja bibliotečkih zbirki
  • zajednička realizacija programa i projekata
  • koordinacija elektronskih usluga i mreža
  • saradnja u programima obrazovanja korisnika
  • posete odeljenja učenika javnoj biblioteci
  • zajednički projekti promocije čitanja i informacionog opismenjavanja
  • zajednički marketing bibliotečkih usluga usmeren na decu i mlade.

Školske biblioteke u svetu uredi

Reference uredi

  1. ^ Savremena školska biblioteka: zbornik predavanja održanih na Filološkom fakultetu u Beogradu. Beograd: bibliotekarsko društvo Srbije. 2008. 
  2. ^ „AASL Standards for the 21st Century Learner” (PDF). American Association of School Librarians. str. 2. Arhivirano iz originala (PDF) 8. 10. 2008. g. Pristupljeno 29. 8. 2022. 
  3. ^ Morris, B. (2013). Administering the school library media center. Westport, CT: Libraries Unlimited. (p.32).
  4. ^ Morris, 2013, p.32
  5. ^ Todd, R., Kuhlthau, C., & OELMA. (2014). Student Learning through Ohio School Libraries : The Ohio Research Study. Available online at: „OELMA Student Learning”. Arhivirano iz originala 2004-08-29. g. Pristupljeno 2008-12-06. 
  6. ^ Lonsdale, M. (2003). Impact of school libraries on student achievement: A review of the research. Camberwell, Victoria, Australia: Australian Council for Educational Research. Available online at http://www.asla.org.au/site/DefaultSite/filesystem/documents/research.pdf Arhivirano na sajtu Wayback Machine (21. septembar 2018)
  7. ^ Bogićević, M. (1974): Tehnologija savremene nastave. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva
  8. ^ Vilotijević, M. (1999): Didaktika 1,3. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva i Učiteljski fakultet
  9. ^ Vlahović, B. i Potkonjak, N. (red) (1996): Opšta pedagogija - za studente učiteljskih fakulteta. Beograd: Učiteljski fakultet
  10. ^ Ilić, M., Nikolić, R. i Jovanović B. (2006): Školska pedagogija. Užice: Učiteljski fakultet;
  11. ^ Školski bibliotekar saradnik u nastavi. Beograd: Filološki fakultet Univerziteta : Bibliotekarsko društvo Srbije. 2008. 
  12. ^ „IFLA/UNESCO smernice za školske biblioteke” (PDF). ifla. Pristupljeno 4. 4. 2016. 
  13. ^ „IFLA/UNESKO MANIFEST ZA ŠKOLSKE BIBLIOTEKE” (PDF). Ifla. Pristupljeno 4. 4. 2016. 
  14. ^ „Društvo školskih bibliotekara Srbije” (PDF). Čitalište. Arhivirano iz originala (PDF) 20. 4. 2016. g. Pristupljeno 4. 4. 2016. 
  15. ^ „Društvo školskih bibliotekara Srbije”. Pristupljeno 7. 4. 2016. 
  16. ^ Zarić, Slavica (2007). „“Iz plana i programa rada Društva”. Bilten: 33str. 
  17. ^ Deca i biblioteke : zbornik radova sa međunarodnog naučnog skupa održanog u Beogradu. Beograd: Filološki fakultet Univerziteta : Bibliotekarsko društvo Srbije. 2006. 

Literatura uredi

  • Savremena školska biblioteka: zbornik predavanja održanih na Filološkom fakultetu u Beogradu. Beograd: bibliotekarsko društvo Srbije. 2008. 
  • admin (2019-04-23). „About AASL” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2019-04-23. 
  • „AASL History: 1914-1951”. 27. 9. 2006. 
  • „Divisions”. 5. 4. 2017. 
  • Woolls, B. (2016). „Celebrating 65 years of a dynamic organization for school librarians”. Knowledge Quest. 45 (1): 10—15 — preko EBSCOhost. 
  • „About AASL”. 27. 9. 2006. 
  • „AASL Presidents: 1951-Present”. 27. 9. 2006. 
  • Adcock, D.; Ballard, S. (2015). „Still the one: Reflections on sixty-five years of resilience and relevance”. Knowledge Quest. 43 (4): 8—15 — preko EBSCOhost. 
  • „AASL studies options for future: Secession from ALA a possibility”. School Library Journal. 30 (6): 9—10. 1984 — preko EBSCOhost. 
  • „AASL, ALA applaud the addition of school libraries to Every Student Succeeds Act | American Libraries Magazine” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2016-09-06. 
  • Harvey II, C. A. (2016). „Celebrating the past and transforming the future”. Knowledge Quest. 45 (1): 20—24 — preko EBSCOhost. 
  • Levitov, D. (2007). „One library media specialist's journey to understanding advocacy”. Knowledge Quest. 36 (1): 28—31 — preko EBSCOhost. 
  • „Events”. 
  • „School Library Month”. 12. 12. 2011. 
  • „School Library Month History”. 27. 9. 2006. 
  • „AASL Affiliate Assembly Concerns”. 
  • admin (2006-09-27). „Publications & Journals” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2019-04-23. 
  • Åström, Fredrik (2008-09-05). „Formalizing a discipline: The institutionalization of library and information science research in the Nordic countries”. Journal of Documentation. 64 (5): 721—737. doi:10.1108/00220410810899736. 
  • Bawden, David; Robinson, Lyn (20. 8. 2012). Introduction to Information Science. ISBN 978-1555708610. 
  • Järvelin, Kalervo; Vakkari, Pertti (januar 1993). „The evolution of library and information science 1965–1985: A content analysis of journal articles”. Information Processing & Management. 29 (1): 129—144. doi:10.1016/0306-4573(93)90028-C. 
  • McNicol, Sarah (mart 2003). „LIS: the interdisciplinary research landscape”. Journal of Librarianship and Information Science. 35 (1): 23—30. S2CID 220912521. doi:10.1177/096100060303500103. 
  • Dick, Archie L. (1995). „Library and Information Science as a Social Science: Neutral and Normative Conceptions”. The Library Quarterly: Information, Community, Policy. 65 (2): 216—235. JSTOR 4309022. S2CID 142825177. doi:10.1086/602777. 
  • International Journal of Library Science (ISSN 0975-7546)
  • Lafontaine, Gerard S. (1958). Dictionary of Terms Used in the Paper, Printing, and Allied Industries. Toronto: H. Smith Paper Mills. 110 p.
  • The Oxford Guide to Library Research (2005) – ISBN 0195189981
  • Thompson, Elizabeth H. (1943). A.L.A. Glossary of Library Terms, with a Selection of Terms in Related Fields, prepared under the direction of the Committee on Library Terminology of the American Library Association. Chicago, Ill.: American Library Association. viii, 189 p. ISBN 978-0838900000
  • V-LIB 1.2 (2008 Vartavan Library Classification, over 700 fields of sciences & arts classified according to a relational philosophy, currently sold under license in the UK by Rosecastle Ltd. (see Vartavan-Frame)

Spoljašnje veze uredi