Šlaku je oblast na sjeveru Albanije, istočno od Skadra i naziv za istoimeno pleme i selo. Pleme je katoličko.

Karta plemena sjeverne Albanije 1918, pleme Šlaku se nalazi pod brojem 58.
Sjeverna Albanija i njena plemena. Na mapi se nalazi i pleme Šlaku.

Ivan Jastrebov o ovom predjelu piše da se u stara vremena zvao Masrekovo (tj. zarječje, međurječje), a u njegovo vrijeme se zvalo Postripa, što takođe znači zarječje. Vjerovatno je taj naziv stariji od svih; to je Rimski naziv. Masreka je već srpsko-arnautski, a Šlaka su ga počeli nazivati po crkvi Sv. Jakova (Šlak). Kod Farlatija, Illyricum sacrum, t. VII, str. 85.[1] , pominje se Masarechius prefekt Zete iz 1417. godine. Očigledmo da se tako zvao po predjelu Masareki. On se dobrovoljno potčinio srpskom despotu Stefanu? (Massarecus sclacu) Masareka, Šlaka (Špori, Meskala i Gusta su vjerovatno mahale) prema dekretu prvog sabora potpalepod upravu Sopotske biskupije, str. 62. Hekar je pisao o mnogim starim crkvama i smještao ih u vrijeme srpskog carstva. Po njemu, u crkvi u selu Šlaku (Scelacu) vide se tragovi grubog romejskog živopisa. Jastrebov navodi da pomenuti živopis nije našao.[2]

U selu Špori nedaleko od Masreke su žitelji proslavljali Svetog Nikolu po julijanskom kalendaru. [3] Mazrek se nalazi tamo gdje i Šlak, samo što je Mazrek mnogo niži od Šlaka. [4]

Vau-i-Šlaknut je bio prijelaz na Drimu kod sela Šlaku, koje je na desnoj obali, na južnim padinama planine Cukli. Pominje ga Ivan Jastrebov.

Reference uredi

  1. ^ Farlati, Danijele. Illyricum sacrum. 
  2. ^ Jastrebov, Ivan (2018). Stara Srbija i Albanija, pp. 304., 305. Beograd: Službeni glasnik. 
  3. ^ Jastrebov, Ivan (2018). Stara Srbija i Albanija, pp. 381. Beograd: Službeni glasnik. 
  4. ^ Jastrebov, Ivan (2018). Stara Srbija i Albanija, pp. 401. Beograd: Službeni glasnik. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi