Acrobasis consociella

Acrobasis consociella
Naučna klasifikacija
Domen:	Eukaryota
Carstvo:	Animalia
Tip:	Arthropoda
Klasa:	Insecta
Red:	Lepidoptera
Porodica:	Pyralidae
Rod:	Acrobasis
Vrsta:	A. consociella
Binomno ime
	Acrobasis consociella; (Hübner, 1813)
Sinonimi
	Tinea consociella Hübner, 1813; Acrobasis nuragha Roesler, 1988; Acrobasis consociella jessica Roesler, 1988; Nephopterix consocialis Hübner, 1825; Acrobasis oberthueri D. Lucas, 1914; Phycis tumidella Duponchel, 1837;

Acrobasis consociella je vrsta moljca iz porodice Pyralidae.^[1]

Rasprostranjenje i stanište

Vrsta je jedna od dvadesetak evropskih pripadnika roda Acrobasis, i jedina koja se nalazi na listama taksona kod kojih je beležen gregaran način života radi razmatranja primitivnog socijalnog ponašanja kod inače nesocijalnih insekata.^[2] Prisutna je širom Evrope, ali i u umerenim područjima Afrike i Azije. Naseljava šumska staništa, bašte i parkove.^[3]

Biljka hraniteljka

Gusenice se hrane lišćem hrasta (lat. Quercus spp.) i to tako što najčešće dve gusenice svilenim nitima spoje listove i žive unutar njih. Progrizaju parenhim lista ostavljajući samo nervaturu. Inspekcijom nižih grana hrasta mogu se uočiti više ovakvih skloništa za hranjenje na jednoj biljci. Izuzetno su brze, sitne, i na uznemiravanje reaguju ili povlačenjem u sklonište ili begom niz svilenu nit.^[4]

Opis

Imaju jednu generaciju godišnje. Gusenice su sive i markirane tamnijim prugama. Integument je prkeivren sitnim, crnim papiloznim osnovama seta. Glava je bleda, blago spljoštena i svetlo narandžasta. Ulutkavaju se na mestu hranjenja. Odrasle jedinke lete tokom letnjih meseci i privučene su svetlošću. Raspon krila ne prelazi dvadesetak milimetara, a krila su kamuflažno markirana u sivim i smeđim tonovima.^[5]

Galerija

Reference

^ „Acrobasis consociella (Hübner, 1813) | Fauna Europaea”. fauna-eu.org. Pristupljeno 2020-12-05.
^ Costa, James T.; Pierce, Naomi E., Social evolution in the Lepidoptera: ecological context and communication in larval societies, Cambridge University Press, str. 407—442, ISBN 978-0-511-72195-3, Pristupljeno 2020-12-05
^ Ezzine, Olfa; Hammami, Sonia; Dhahri, Samir; Ben Jamâa, Mohamed Lahbib (2016-04-21). „Tunus’ta Acrobasis consociella (Hübner, 1813) (Pyralidae, Phycitinae)’in biyo-ekolojisine katkılar”. Turkish Journal of Forestry | Türkiye Ormancılık Dergisi. 17 (0): 44. ISSN 2149-3898. doi:10.18182/tjf.05494.
^ Uhl, Britta; Wölfling, Mirko; Fiala, Brigitte; Fiedler, Konrad (2016-05-01). „Micro-moth communities mirror environmental stress gradients within a Mediterranean nature reserve”. Basic and Applied Ecology (na jeziku: engleski). 17 (3): 273—281. ISSN 1439-1791. doi:10.1016/j.baae.2015.10.002.
^ „Bestimmungshilfe des Lepiforums: Acrobasis Consociella”. www.lepiforum.de. Pristupljeno 2020-12-05.

Spoljašnje veze

[1] „Acrobasis consociella (Hübner, 1813) | Fauna Europaea”. fauna-eu.org. Pristupljeno 2020-12-05.

[2] Costa, James T.; Pierce, Naomi E., Social evolution in the Lepidoptera: ecological context and communication in larval societies, Cambridge University Press, str. 407—442, ISBN 978-0-511-72195-3, Pristupljeno 2020-12-05

[3] Ezzine, Olfa; Hammami, Sonia; Dhahri, Samir; Ben Jamâa, Mohamed Lahbib (2016-04-21). „Tunus’ta Acrobasis consociella (Hübner, 1813) (Pyralidae, Phycitinae)’in biyo-ekolojisine katkılar”. Turkish Journal of Forestry | Türkiye Ormancılık Dergisi. 17 (0): 44. ISSN 2149-3898. doi:10.18182/tjf.05494.

[4] Uhl, Britta; Wölfling, Mirko; Fiala, Brigitte; Fiedler, Konrad (2016-05-01). „Micro-moth communities mirror environmental stress gradients within a Mediterranean nature reserve”. Basic and Applied Ecology (na jeziku: engleski). 17 (3): 273—281. ISSN 1439-1791. doi:10.1016/j.baae.2015.10.002.

[5] „Bestimmungshilfe des Lepiforums: Acrobasis Consociella”. www.lepiforum.de. Pristupljeno 2020-12-05.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]