NVIDIA Corporation je jedan od najvećih svetskih proizvođača grafičkih čipova za lične računare i profesionalna tržišta; i sisteme na čipu (engl. System on a Chip – SoC) za mobilno i automobilsko tržište.

Nvidia
Javna
Osnovano1993.
OsnivačiDžen-Hsun Huang
Kris Malačovski
Kartis Prejm
Operativni prihod
70,70 milijardi dolara (2009)[1]
Ukupna aktivaRast 3,350 milijardi dolara (2009)[1]
Ukupan kapital 2,394 milijardi dolara (2009)[1]
Broj zaposlenih
13,227 (januar 2019)[2]
Veb-sajtwww.nvidia.com

Jen-Hsun Huang, Chris Malachowsky i Curtis Priem su osnovali Nvidia kompaniju u januaru 1993, ali je tek 1997. počela aktivno učestvovati kada je na tržište izbacila RIVA grafičke procesore. Nvidia prodaje svoje grafičke karte i prodaje GPU za grafičke karte drugim proizvođačima. Sama Nvidia ne proizvodi GPU u svojim prostorijama, oni se pre svega bave dizajniranjem svojih proizvoda dok ih neki drugi proizvođači proizvode, naime TSMC (Taiwan Semiconductor Manufacturing Company). Na početku su bili ograničeni na tržište ličnih računara, iako se kasnije širi i na tržište konzola, pa tako je dizajnirala grafičke sisteme za Xbox i PlayStation 3. Jedini konkurent Nvidie, nakon što je sama kupila 3Dfx 2000, je AMD Radeon s kojim vodi izjednačenu bitku, te su se nekoliko puta smenjivali što po kvalitetu, što po broju prodanih grafičkih procesora. Envidijine najgore serije su nesumnjivo bile NV1 i GeForce FX, no proizvod koji je lansirao Nvidiu prema napred je bio čip RIVA TNT2, i od tada nisu imali nijednu krizu niti su došli u situaciju kao 3Dfx, kojeg je sama Nvidia kupila. Trenutno kompanija Nvidia u svojoj velikoj kolekciji GeForce GPU čipova proizvodi i najjaču grafičku karticu na svetu, GeForce RTX 3090 i GeForce RTX 4090

Rani grafički čipovi uredi

 
RIVA TNT2 VANTA GPU

GeForce uredi

 
GeForce logo

GeForce je najpoznatija marka Nvidie i sastoji se od grafičkih čipova namenjenih potrošačima

GeForce 256 uredi

 
VisionTek GeForce 256 DDR

Izašao je 31. Avgusta 1999. i imao je DirectX 7 podršku, hardverske transformacije i svetlosne efekte; prvi put DDR memorija na grafičkim karticama.

GeForce 2 serija uredi

 
NVIDIA GeForce2 Ultra

DirectX 7 podrška, poboljšana verzija GeForce 256.

GeForce 3 serija uredi

 
NVIDIA GeForce3 Ti 500

DirectX 8 Šaderi, donosi poboljšanu propusnost memorije te dobru arhitekturu, jedan od najboljih čipova od Nvidie.

GeForce 4 serija uredi

 
GeForce4 Ti 4800 (NV28 Ultra) GPU

Evolucija GeForce, veoma moćna ali i skupa.

GeForce FX serija uredi

 
GeForce FX 5950 Ultra

DirectX 9 podrška, teoretski veoma jaka serija, no na tržištu su prošle veoma loše.

GeForce 6 serija uredi

 
GeForce 6800 Ultra PCI-E 512MB GDDR3 bez hladnjaka

DirectX 9c podrška, poboljšani šaderi, smanjena potrošnja energije, predstavljen SLI.

GeForce 7 serija uredi

 
GeForce 7900 GS

Čista evolucija GeForce 6 serije, čak se temelje na sličnoj arhitekturi, no i tako mnogo moćnija serija, donosi nove tehnologija "peglanja" krajeva (Anti-Aliasing).

GeForce 8 serija uredi

 
GeForce 8800GTS grafička kartica

Prvi grafički čip koji podržava DirectX 10, baziran na novoj Tesla mikroarhitekturi.

GeForce 9 i GeForce 100 serije uredi

 
NVIDIA GeForce 9800 GX2

Svi dizajni 9-serije su bazirani na malo poboljšanoj Tesla mikroarhitekturi sa podrškom za PCI-E 2.0; 100-serija se sastojala od proizvoda 9-serije sa drugačijim imenom. Proizvodi 100-serije se nisu mogli individualno kupiti.

GeForce 200 i GeForce 300 serije uredi

 
XFX GTX 260

Bazirana na GT200 grafičkom procesoru sa 1,4 milijarde tranzistora, sa kodnim imenom Tesla, 200-serija je izašla na tržište 16. Juna 2008.[3] Serija ima novo GT200 jezgro na arhitekturi od 65nm.[4] Prvi proizvodi su bili GeForce GTX 260 i skuplja GeForce GTX 280.[5] Proizvodi iz 300-serije su proizvodi iz 200-serije sa promenjenim imenom, koji su kompatibilni sa DirectX 10.1 i koji se nisu mogli individualno kupiti.

GeForce 400 i GeForce 500 serije uredi

 
EVGA GTX 590 Classified

7. Aprila 2010. na tržište su izašle[6] GeForce GTX 470 i GTX 480, prve grafičke kartice bazirane na novoj Fermi arhitekturi, sa kodnim imenom GF100; bili su prvi Nvidia procesori koji koriste 1 GB ili više GDDR5 memorije. Bile su teško kritikovane zbog velike potrošnje energije, visokih temperatura i veoma glasne buke koju nisu opravdavale performanse, iako je GTX 480 najbrža DirectX 11 kartica u svoje vreme.

U novembru 2010, na tržište je izašla nova grafička kartica, bazirana na poboljšanoj GF100 arhitekturi (GF110) nazvana GTX 580. Imala je bolje performanse, manju potrošnju energije i manje toplote i buke od GTX 480. Ovaj grafički procesor je dobio mnogo bolje kritike od GTX 480. Nvidia je kasnije dovela na tržište GTX 590, koja je imala dva GF110 procesora na jednoj kartici.

Quadro uredi

Quadro procesori su procesori namenjeni za profesionalna rešenja, za profesionalne aplikacije i programe

Izvori uredi

  1. ^ a b v „Financial Statements for NVIDIA Corporation - Google Finance”. 
  2. ^ „Nvidia Corporation Annual Report (Form 10-K)”. last10k.com. U.S. Securities and Exchange Commission. februar 2019. 
  3. ^ „NVIDIA GeForce GTX 280 Video Card Review”. Benchmark Reviews. 16. 6. 2008. Arhivirano iz originala 17. 06. 2008. g. Pristupljeno 16. 6. 2008. 
  4. ^ „GeForce GTX 280 to launch on June 18th”. Fudzilla.com. Arhivirano iz originala 17. 5. 2008. g. Pristupljeno 18. 5. 2008. 
  5. ^ „Detailed GeForce GTX 280 Pictures”. VR-Zone. 3. 6. 2008. Arhivirano iz originala 04. 06. 2008. g. Pristupljeno 3. 6. 2008. 
  6. ^ „Update: NVIDIA’s GeForce GTX 400 Series Shows Up Early – AnandTech :: Your Source for Hardware Analysis and News”. Anandtech.com. Arhivirano iz originala 23. 5. 2013. g. Pristupljeno 30. 6. 2013. 

Spoljašnje veze uredi