Omnes manet una nox

Omnes manet una nox lat. (izgovor: omnes manet una noks). Sve očekuje jedna noć. (Horacije)[1]

Kvint Horacije Flak

Porijeklo izreke

uredi

Izrekao u prvom vijeku p. n. e. Kvint Horacije Flak lat. Quintus Horatius Flaccus najveći rimski lirski pjesnik tokom vladavine Oktavijana Avgusta .

Značenje

uredi

Sve živo izvjesno čeka jedna noć. Smrt. Ona je sastavni, nezaobilazni i neoborivi dokaz života.[1][2]

Više

uredi

Smrt je apsolutna viša sila (lat. vis major). Neizbježna, neminovna i izvjesna. Had je bog smrti u mnogobožnom „ PantenonuOlimpu kod starih Grka. Grčka mitologija se opsežno bavi ovom temom. Mnogobrjne legende potvrđuju zabrinutost i ozbiljnost kojom se posvećuju smrti. Sizif vara boga Hada i moli ga da dozvoli da na kratko izađe iz doline smrti i kazni suprugu koja ga nije sahranila po kanonima. Had mu dozvoli ali se ovaj ne vrati. Had ga vraća u podzemlje ali i kažnjava da svakog jutra gura ogrmnu stijenu uz strmo brdo i da se, kada u noći stigne do vrha, stijena skotrlja do mjesta odakle je i pokrenuo. Tako Sizif svakoga jutra, beskonačno dugo, koliko je svijeta i vijeka, ponavlja ovu radnju. Had ga je kaznio. Smrti se ne može pobjeći. Kada je Orfejeva lijepa žena Euridika tragično nastradala, Orfej, najbolji svirač lire, poput Andrićeve Aske što raznježi vuka, ode u podzemlje smrti, kod boga Hada, u namjeri da ga omekša muzikom. Usput zanese čuvara podzemnog svijeta, troglavu neman od psa Kerbera te ga ovaj propusti. Svrirkom i pričom o Euridiki natjera i suzu u oku zloglasnom bogu Hadu pa mu ovaj dozvoli da povede sa sobmom Euridiku ali pod uslov da se sve vrijeme puta ovaj ne okrene da vidi da li ona ide za njim. Pri samom izlasku, Orfej se ipak okrenu pošto više nije čuo Euridikine korake. Tog momenta, bog Had vrati Euridiku u podzemlje. Ni Orfej, ni muzika nisu uspjeli protiv nepotkupljive smrti.[3] Na kraju Hrišćanstvo - Isus Hrist, iz, za ovu temu nevažnih razloga, ubaci boga Hada u jezero smrti i ubi ga. Tako i bog smrti Had posta smrtan i definitivno dokaza da je smrt univerzalna i najviša sila.[4]

Reference

uredi
  1. ^ a b Klajn I. i Šipka M , Veliki rečnik stranih reči i izraza, Prometej, Novi Sad, 2008.g.
  2. ^ Durant V , Um caruje, Dereta, Beograd, 1990. g.
  3. ^ D. Srejović, A. Cermanović. Rečnik grčke i rimske mitologije. SKZ. 
  4. ^ Kerenyi C, The Gods of the Greeks, Thames & Hudson, USA, 1980.

Spoljašnje veze

uredi
  • [1] (jezik: engleski)