Perl (programski jezik)
Perl je slobodni, nezavisni od platforme i interpretirani programski jezik kojeg je razvio Amerikanac Leri Vol 1987. godine. Nastao je kao sinteza programskog jezika C, nekih komandi operativnog sistema juniks i drugih elemenata.
Perl | |
---|---|
Originalni naziv | engl. PERL |
Izgovara se | Perl |
Pojavio se | 1987 |
Autor(i) | Lari Vol |
Dizajner(i) | Lari Vol |
Aktuelna verzija | 5.28.0 |
Datum aktuelne verzije | 23. jun 2018. |
Operativni sistemi | Svi značajniji |
Veb-sajt | http://www.perl.org/ |
Skraćenica PERL potiče od Practical Extraction and Report Language koja precizno objašnjava najjače osobine perla - Practical za praktičnost tj. brže pisanje programa nego u programskom jeziku C, Extraction za izdvajanje i analizu datoteka i podataka, Report za generisanje izlaznih podataka i Language za programski jezik - iako ga neki svrstavaju samo u grupu skript-jezika i time neopravdano omalovažavaju.
Sintaksa uredi
Perl ima sintaksu vrlo sličnu onoj C++ -a, Jave i juniks komandne linije (engl. shell).
Petlje uredi
- for petlja:
for ($counter=$min; $counter <= $max; $counter++ ) {
# radi nesto
}
Osnove uredi
Standardni tipovi varijabli uredi
Perl poznaje tri standardna (primitivna) tipa promjenjivih:
- broj
- niz znakova
- referenca
Skalari uredi
Skalarna varijabla u perlu je u stanju snimiti samo jednu vrijednost standardnih tipova promjenjivih. Do vrijednosti jednog skalara možemo doći tj. ona se može promijeniti tako što pred naziv skalara stavimo prefiks $ (dolar).
$jedinica = 'metar';
$obim_zemlje = 12756000;
$visina = 1.80;
$horizontalna_udaljenost = sqrt($visina * $obim_zemlje);
Naziv skalara može biti dug do 251 znak i može se sastojati iz velikih i malih slova ASCII -ja, cifara i podvlake ("_"). Osim toga, naziv skalara ne smije počinjati cifrom. Skalarne varijable nemaju fiksni ili statični tip. Umjesto toga automatski zauzimaju tip (ili primitivni tip) sadržaja.
Skalare nije potrebno unaprijed deklarisati, ali se to može uraditi pomoću „kvalifikatora“ my ili komande use vars:
my $jedinica;
use vars qw($jedinica $obim_zemlje $visina $horizontalna_udaljenost);
Komentari uredi
Znak muzičke povisilice # (naziva se i hash ili taraba) služi za označavanje početka komentara. Komentarom se smatra sve od ovog znaka do kraja tekuće linije, isto kao i u programskom jeziku Pajton.
Dodatna literatura uredi
- Learning Perl 6th Edition (2011), O'Reilly. Beginner-level introduction to Perl.
- Beginning Perl 1st Edition (2012), Wrox. A beginner's tutorial for those new to programming or just new to Perl.
- Modern Perl Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. децембар 2011) 2nd Edition (2012), Onyx Neon. Describes Modern Perl programming techniques.
- Programming Perl 4th Edition (2012), O'Reilly. The definitive Perl reference.
- Effective Perl Programming 2nd Edition (2010), Addison-Wesley. Intermediate- to advanced-level guide to writing idiomatic Perl.
- Perl Cookbook, ISBN 0-596-00313-7. Practical Perl programming examples.
- Dominus, Mark Jason (2005). Higher Order Perl. Morgan Kaufmann. ISBN 978-1-55860-701-9. Functional programming techniques in Perl.
Spoljašnje veze uredi
- Zvanični veb-sajt
- Perl.com – prezentacija američke izdavačke kuće
- Perldoc – Perl-POD dokumentacija