Šilj

Danthonia alpina Vest
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Plantae
Divizija:	Tracheophyta
Poddivizija:	Spermatophytina
Klasa:	Magnoliopsida
Nadred:	Lilianae
Red:	Poales
Porodica:	Poaceae Barnhart
Pleme:	Danthonieae (Beck) C. E. Hubb.
Rod:	Danthonia DC
Vrsta:	D. alpina; Vest.
Sinonimi
	Avena calicina Vill.; Avena calycina Vill.; Avena depauperata Sieber ex Trin. [Invalid]; Avena paradensis Kit. ex Kanitz; Avena provincialis (DC.) Poir. [Illegitimate]; Avena spicata var. calicina (Vill.) Willd.; Avena stricta Host; Danthonia aristata St.-Lag.; Danthonia breviaristata Vierh.; Danthonia calycina (Vill.) Rchb. [Illegitimate]; Danthonia provincialis DC. [Illegitimate]; Danthonia provincialis var. alpina (Vest) Nyman; Danthonia provincialis var. major Buia; Danthonia provincialis var. microdanthonia Nyár ex Buia; Festuca brizoides Wulfen [Illegitimate]; Pentameris provincialis (DC.) A.Nelson & J.F.Macbr. [Illegitimate]; Triodia alpina (Vest) Roth;

Šilj ili šiljka (lat. Danthonia alpina Vest.) je vrsta roda Danthonia DC.

Opšte karakteristike уреди

Šilj je višegodišnja zeljasta busenasta biljka (hemikriptofita). Stabljike su vitke, uspravne ili ustajuće, do 80 cm visoke. Listovi su usko linearni, do 3 mm široki, postepeno zašiljeni, po obodu često trepavičavo dlakavi. Najviši list na stabljici obično ne dostiže svast. Na mestu jezička (ligule) se nalazi venčić dlačica, dugih oko 4 mm. Cvast je rastresiti grozd, retko duži od 5 cm, sa tri do osam uspravno odstojećih klasića. Donje grane cvasti su nekad razgranate, sa do osam uspravno odstojećih klasića. Klasići su svetlozeleni, ponekad sa ljubičastom nijansom, obično sa dva do tri cveta, krupni, do preko 1,5 cm dugi. Pleve su fino zašiljene, približno iste dužine kao klasić, oko 15 mm. Gornje plevice su za polovinu duže od pleva, po obodu čekinjasto dlakave, tvrde, na vrhu sa dva zuba, između kojih se nalazi oska, duga do 1 cm, koja je, kad je suva, trakasto upredena i kolenasto savijena. Plod je dug do 3,5 mm. Cveta u maju i junu. Utvrđen je broj hromozoma 2n = 36.^[1] ^[2]

Stanište i rasprostranjenje уреди

Šilj raste u brdskim i planinskim predelima, na bazičnim ili ispranim, toplim i suvim, često skeletnim, siromašnim zemljištima. Obično se može naći na suvim i kamenitim pašnjacima, ali i u svetlijim, kserotermnim šumama borova i hrastova. U zapadnoj Srbiji izgrađuje zajednicu Danthonietum calycinae Cinc. Et Koj., na ultramafitima, na nadmorskoj visino od 600 do 1100 m. Zastupljen je i u asocijacijama Bromo-Danthonietum alpinae i Danthonio-Scorzoneretum villosae, na podrčju submediteranskog i mediteransko-montanog dinarskog krša.

Rasprostranjena je u srednjoj i južnoj Evropi, Aziji i severnoj Africi. Gaji se u Severnoj Americi i Australiji.

Privredni značaj уреди

Šilj je značajan kao vrsta koja vezuje zemljište u degradacionim fazama kserotermnih hrastovih i borovih šuma, na plitkim, kamenitim zemljištima (sirozemi, rendzine). Furažna vrednost je neznatna. Jedna je od pionirskih vrsta na kamenjarskim pašnjacima dinarskog krša i najznačajnijih krmnih vrsta. ^[3]

Reference уреди

^ Josifović, M. (1976). Flora SR Srbije. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti.
^ Tutin, T. G.; et al. Flora Europaea. Cambridge University Press.
^ Šilić, Čedomil (1990). Livadske biljke. IP SVJETLOST, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd. ISBN 978-86-01-02501-1.

Spoljašnje veze уреди

[1] Josifović, M. (1976). Flora SR Srbije. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti.

[2] Tutin, T. G.; et al. Flora Europaea. Cambridge University Press.

[3] Šilić, Čedomil (1990). Livadske biljke. IP SVJETLOST, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd. ISBN 978-86-01-02501-1.

[1]

[2]

[3]