Корисник:MakiJa164/песак

Probiotici

Probiotici su korisne bakterije koje žive u ljudskim crevima, učestvuju u varenju hrane i pomažu nam da dođemo do nekih vrlo značajnih supstanci Čest naziv za ove bakterije je i „crevna flora“. Probiotike u svojim crevima imaju i životinje, uključujući i insekte.

Probiotici se mogu i napraviti u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Tada je probiotik prehrambeni proizvod ili lek koji sadrži takve mikroorganizme koji imaju blagotvorno dejstvo na domaćina (čoveka). Najduže se koriste laktobacili (gram –pozitivni bacili u mlekarstvu), a koriste se i određeni kvasci. U farmaceutskoj industriji se proizvode probiotici koji se u vidu lekova piju uz antibiotike. Antibiotici koji se piju kako bi uništili određene bakterije koje izazivaju bolest često uništavaju i našu „crevnu floru“, odnosno prirodne probiotike. Zato se uz antibiotike preporučuje unos probiotika koji se mogu kupiti u apoteci.

Opis

Etimološki termin probiotik sastoji se od latinskog predloga pro („za“) i grčkog prideva  βιωτικος (“biotički”). Ovaj drugi potiče od imenice βιος (bios, “život”).

Probiotska hrana

Probiotski prehrambeni proizvodi sadrže mikroorganizme, posebno iz roda Laktobacilus, predstavljaju prirodnu crevnu floru i sprečavaju rast patogenih ili oportunističkih bakterija u crevima. Uključeni su u složene metaboličke procese. Među najpopularnijim probiotičkim namirnicama su probiotički jogurti. Obično se dodaju probiotički sojevi bakterija na kraju proizvodnje jogurta.

Probiotički lek

Na tržištu postoje i lekovi koji sadrže liofilizovane mikroorganizme. Dijetetski suplementi i lekovi se prodaju u obliku tableta, kapsula, pastila, oralnih prahova i oralnih kapi. Terapijske indikacije u veoma raznolike , ali nisu sve naučno potkrepljene. Pokazalo se da ima pozitivan efekat u prevenciji i ublažavnju. Neka istraživanja svedoče o zdravstvenim prednostima zajedničkog konzumiranja više različitih probiotičkih sojeva od jednog. U ljudskim crevima živi oko 400-500 vrsta mikroba, a različiti sojev naseljavaju različite delove creva.

Konkretno, efekti probiotika su na: promovisanje metabolizma laktoze, suzbijanje patogenih klica u crevima, inhibicija ili ublažavanje dijareje. Pretpostavlja se da neki efekti još uvek nisu dokazani: pojačana zaštita od infekcije, snižavanje holesterola u krvi, inhibicija raka debelog creva.

Literatura:

Biologija 6, Udžbenik za šesti razred osnovne škole, drugo izdanje, Dejan Bošković, izdavač BIGZ školstvo d.o.o., Beograd, 2020., strana 209.

Probiotik, sl.wikipedia.org