Mikrofilamenti

уреди

su proteinske niti varijabilne dužine ali konstantnog prečnika od 6nm. Nazivaju se još i aktinski filamenti zato sto su sastavljenji od F aktina. F aktinski lanac je polimer sastavljen od monomernih jedinica G aktina. Monomeri G aktina se spajaju jedan sa drugim kao biseri na ogrlici i formiraju F aktin. Dva F aktinska lanca se omotavaju jedan oko drugog (kao lanci DNK) formirajući jedan mikrofilament. G aktin se javlja u tri oblika α, β i γ. Alfa G aktin je svojstven mišićnim ćelijama a druga dva nemišićnim ćelijama. 50% G aktina je polimerizovano, a 50% slobodno u citosolu. Svoju ulogu aktin obavlja preko AVP-a ( aktin vezujućih proteina ). U stereocilijama i flagelama pruža potporu, gde su niti mikrofilamenata povezane posredstvom dva proteina Fimbrin-a i Vilin-a. U interakciji sa Miozin-om II u mišićnim ćelijama obavlja kontrakciju a veza sa Miozin-om I omogućava kretanje organela i vezikula. Postoji poseban sloj mikrofilamenata uz plazmalemu gde formiraju ćelijski korteks ( ektoplazma ) povezani proteinom Filamin-om. Formiraju i membranski skelet gde ih Ankirin povezuje sa transmembranskim proteinima, gde im je uloga u stabilizaciji plazmaleme i pozicioniranju transmembranskih proteina.

Vidi јoš

уреди

Literatura

уреди