Старац — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
м Враћене измене Petrušević Tomislav (разговор) на последњу измену корисника РудиЧајевац ознака: враћање |
|||
Ред 27:
Турске власти су тражећи оружје код поданика Срба маја 1910. године терорисали народ и у српском селу Старцу. Турски војници су свирепо истукли свештенике Јована, Василија и Аритона Поповића, кмета села Манојла и четворо сељака: Саву Алексића, Петка Дејановића "Шестака", Алексу Поповића и Апостола Бојковића. Поп Аритона и газда Петка су затим отерали у затвор у Прешево.<ref>"Политика", Београд 1910. године</ref>
Prema rukopisima TRAGOVI PROŠLOSTI autora Petruševic Tomislava i književnog dela „TAKO SU IH UČILI“ Aleksandra Stanković selo Starac važi za jedno veće naselje u Kleničkom kraju a po broju domaćinstva nekada se računalo kao najveće. Okružuju ga sledeća naseljena mesta : Spančevac, Baraaljevac, Vogance, Jablanica i Uzovo.Brdsko planinsko je područje. Prepoznatljivo po izraženim goletima, pašnjacima i šumom. Stanovništvo se bavi poljoprivredom i stočarstvom. U neposrednoj blizini je reka Pčinja i manastir Sv. Prohor Pčinjski.
Istorija Starca
Legende govore da je Starac dobio ime po poznaom iskušeniku - starcu Prohoru koji potice sa područja Ovčeg Polja. U mlađim godinama posvetio se Bogu i postao veran crkvi i narodu.Posle provedeno isposničkog života u pećini Nagoričino dospeo je u planinu Kozjak. Potom se našao u Staračkim planinama sa Diogenom Romanom gde je Roman bio u lovu. Tada je Prohor dao proročanstvo Diogenu da će poststi car ii zaista je kasnije on postao car. U znaku zahvalnosi prepodobnom Prohoru Diogem je u padinama Kozjaka i reke Pčinje podigao crkvu koja će se kasnije preobraziti u manastir - Manastir Sveti Prohor Pčinjski gde i dan danas postoji velelepna srpska svetinja. Po ovom isposniku i starcu selo prema legendi je dobilo ime Starac.
Starac u vremenu ropstva pod Turcima
U vreme turskpg ropstva našeg naroda u Gornjem Starcu je bila jedna turska kula gde je svakako tu boravio neki turski aga ili paša. Ovo se mesto nalazi u sklopu poteza Cerovac pa se i danas pominje kao “.Staračka kula“.
Starac se nekada pominjao kako popovsko selo jer je tu postojala škola gde su mnogi seljaci učili veronauku a usavrša ali sekao sveštenici u Manastiru . Neki od njih su bili i starešine Manastira. Ovo selo je posebno poznato po tume što su Turci činili velike zulume nad seljacima. Mnogi od njih su tučeni i bez razloga prebijani i vodjeni po zatvor u Preševu. Poznat zulumćar turski bio je izvesni Deli Aguš iz Biljače. On je jednog dana došao u selo sa svojim „zulumćarima“ i oteo mladu devojku ,ćerku popa Anta, odveo je u šumu za svoju ženu. Pop se žalio i ćerka mu je vraćena. Bojeći se Anta da će Deli Aguš ponobo napasti njegovu kuću ćerku je morao da uda za komšiju Stoilka. Čuvši ovo Aguš došao je ponovo, našao Stoilka gde ore na njivi, ubio ga i na delove posekao.Potom je Deli Agu upao u kuću popa Anta, od njega uzeo sav novac koji je pripadao Manastiru (Anta je u to. Vreme bio iguman Manastira), opljačkao ga a potom ubio Antinog slugu Cvetković Djordja. Turci su u selu činili i još mnoge zulume i ubistva nad seljacima.
Vreme Drugog svetskog rata
Bugari su tokom rata i na ovim prostorima činili zločine nad srpskim narodom udruženi sa kontračetnicima koje je predvodio izv esni četnik Micić Vlasta iz Preševa. Dana 28. Avgusta 1943. Godine su ubili Stojanović Simona Ljubomira i Djordjević Jovana Danila. Obojicu su odveli u Buniševac kod Vranja i tamo ih streljali. Potom su januara 1944. Godile lišili života nedužne seljake Mitrović Nikole Vaska, Mitrović Nikole Aritona i Popović Ilije Srećka.
Starac nekad i danas
Selo Starac je u odnosu na raniji periog promenulo svoju geografsku kartu. Nekada je selo imalo preko 9O kuća a sada je ostalo sasvim mali roj domaćinstva odnosno porodica.Mnoge mahale su ostale bez žitelja. Iseljavanje nladih učinilo je svoje a za to postoje mnogi razlozi: Siromaštvo, nezaposlenost, bela kuga i dr.
S t a n o v n i š t vo
Starac je naseljavan iz mnogim mesta Srbije još u doba Turske carevine. Od turskog zuluma bežali se i kućili u ovim šumskim zabitima. Starac kao naselje čine dve majaleGornji i Donji Starac, sa dostaa isturenim mahalama. Goornji Starac čine mahale Cerovac, Barica, Liska, Mezdrajska, Džoljinska.u Cerovcu su bile familije“Bašelci, Kabranci, Mezdrajci, Barbutci, Roglinci, Babastanini, Lisicarci i Cvajcarci. Džoljinu mahalu su držali Ćurčijci, Simonovi, Džaljini.U mahali Liska su živele porodice Muljinci, Ćosinci. U Donjem Starcu žive porodice Džoljini koji su se tu preselili, Džalići, Zafirovići i još nekoliko porodica.Preostale mahale čine samo po nekoliko kuća.
Po popisu iz 2002.godine Starac je imao 26o žitelja, a 1991. Bilo ih je 225. U 1948. godini Starac je imao 87 domaćinstvs a 196l. Godine 89. I selo Starac je doživelo egzodus u pogledu iseljavanja stanovništva. Ostalo je sasvim mali broj domaćistva, uglavnom starački. Iako je Starac imao svoju osnovnu školi gde su osnovci išli tamo sada nema ni jednog djaka. Pored škole u Starcu je podignut jedan spomenik palim borcima u ratu.
Z a n i m lj i v o s t i
Zbog teških i velikim zuluma koje je stanovništvo Starca doživljavalo od strane Turaka, a posebmo zulume koje je činio Turčin Deli Aga_Aguš iz Biljače u narodu ovog kraja ispevana je pesma koja se odnosi baš na Deli Aguša:
Eejj.
More zadade se crni oblak
More to ne beše crni oblak,
More toj ti beše silna vojska,
More ona tegli za Bilaču,
More plače Pčinja sirotinja.
Eejj...More to zapazila Deli Agušica,
More dig se dig se Deli Aguš Ago,
More tvoje selo zapaleno,
More tvoja deca potikana
More plače Pčinja sirotinja.
Eejj.. More daj mi daj mi moju puški,
More moju pušku bzrometku,
More mnogo puške zapucaše,
More mnogo majke zaplakaše,
More plače Pčinja sirotinja.
== Демографија ==
|