Feliks Klajn — разлика између измена

Садржај обрисан Садржај додат
м Бот Додаје: et:Felix Klein
Ред 14:
 
Godine 1875. Klajn se oženio sa Anom Hegel (Anne Hegel), unukom čuvenog filozofa [[Hegel|Georga Fridriha Hegela]].
 
 
Posle pet godina provedenih na Technische Hochschule, Klajn se zapošljava kao šef katedre za geometriju u [[Lajpcig]]u. Tamo su mu kolege bili, između ostalih, van Dajk, Ron, Stadi i Engel. Godine provedene u Lajpcigu, od 1880. do 1886, iz osnova su promenile njegov život. U 1882. njegovo zdravlje je oronulo, a od 1883-1884. bio je izmučen depresijom.
 
Njegova karijera matematičara istraživača bila je suštinski završena, kada Klajn prihvata katedru na univerzitetu[[Универзитет у Гетингену|Univerzitetu Getingen]] [[1886]]. Od tada pa sve do njegovog penzionisanja [[1913]], on teži da od Getingena ponovo načini jedan svetski vodeći istraživački centar. Ipak posle prelaska iz [[Lajpcig]]a u Getingen, on nikada više nije povratio svoju vlastitu ulogu vodećeg matematičara (geometra) u svetu. Na Getingenu on podučava mnoštvo raznolikih kurseva, uglavnom one koji su na granici između matematike i fizike, kao što su [[mehanika]] ili teorija [[potencijal]]a. Istraživački centar koji je Klajn ustanovio na Getingenu služio je kasnije kao model za sve najbolje centre ove vrste u celom svetu. On uvodi nedeljne diskusione sastanke, i stvara matematičku čitaonicu i biblioteku. 1895. godine Klajn zapošljava [[David Hilbert|Hilberta]] (prebacuje ga iz Kenigsberga na Getingen). Ovo postavljenje pokazaće se sudbonosnim, jer Hilbert uspeva da nastavi slavu Getingena sve do svog sopstvenog penzionisanja [[1932]]. godine.
 
Pod Klajnovim uredništvom „[[Matematički anali]]” (-{Mathematische Annalen}-) postaće jedan od najboljih matematičkih časopisa na svetu. Mada ih je osnovao Klebš, oni će nadmašiti svoga prvog rivala “[[Krelov časopis]]” (-{Crelle's journal}-), tek pod Klajnovim vođstvom. Klajn je postavio mali tim [[urednik]]a koji se redovno sastaju i donose odluke po demokratskom principu. Časopis se specijalizovao u [[Kompleksna analiza|kompleksnoj analizi]] i algebarskoj geometriji, kao i u teoriji [[Invarijanta (matematika)|invarijanata]] (sve dok Hilbert nije ukinuo ovu temu). On je takođe otvorio jedan važan novi prilaz realnoj analizi i novoj teoriji grupa.
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/wiki/Feliks_Klajn