U sistemu drevnih rimskih valuta denarijus (lat. denarius, množ. denarii) je bio mali srebrnjak prvi put iskovan godine 211. p. n. e. U Isusovo vreme, početkom 1. veka, jedan denarijus je bio uobičajena radnička dnevnica.[1] Bio je najčešća kovanica u opticaju ali je s vremenom devalvirao sve dok ga nije zamijenio antoninijan.[2]

Različite kovanice denarijusa. Gornji red slijeva nadesno: cca. 157. p. n. e. Rimska republika, cca. 73. n.e. Vespazijan, cca. 161 Marko Aurelije, cca. 194. Septimije Sever;
Donji red slijeva nadesno: cca. 199. Karakala, cca. 200. Julija Domna, cca. 219. Elagabal, cca. 236. Maksimin Traks

Denar (lat. denar) je bio izvorni novac od 10 asa i u vreme carstva nije nikada označavan brojkom. Ovaj novac je bio srebrna novčana jedinica u Rimskom carstvu sve do 248. godine pne.

Za vreme Avgustove vladavine denar je iznosio 1/84 rimske funte i težio 3,89 grama, a do 64. godine je bio od čistog srebra. Nakon toga je postepeno legiran bakrom, a u doba vladavine Karakale procenat srebra je pao za 50%. Kovao se u velikim količinama sve do smrti cara Gordijana III, dok se kasnije javqa retko, gotovo pojedinačno, a procenat srebra u njemu se postepeno smanjivao.[3]

Od Trajana Decija (248) pa do Dioklecijana (284.) denar se nije kovao, da bi ga kasnije u potpunosti zamenio antoninijan.

Uprkos tome naziv „denarijus” preživeo vekove i u različitim oblicima usvojen od drugih naroda: u Francuskoj je denier naziv za novčić, dinar kod Arabljana je često naziv nacionalne valute kao i u bivšoj Jugoslaviji i sadašnjoj Srbiji; Makedonci imaju denar; kod Italijana denaro je novac kod Španaca to je dinero itd.[4]

Vidi još уреди

Reference уреди

  1. ^ Hultgren, Arland J. (2002). The Parables of Jesus: A Commentary. Eerdmans Publishing. стр. 271—281. ISBN 978-0-8028-6077-4. 
  2. ^ Penelope.edu
  3. ^ Novac rimskog carstva
  4. ^ Historz of Denarius

Spoljašnje veze уреди