Epitelni natrijumski kanal

(преусмерено са ENaC)

Epitelni natrijumski kanal (ENaC), (takođe poznat kao natrijumski kanal osetljiv na amilorid) je jonski kanal vezan za membranu koji je selektivno propustljiv za natrijumove jone (Na+
). Sastavljen je kao heterotrimer sa tri homologne podjedinice α ili δ, β, i γ,[2] Ove podjedinice su kodirane sa četiri gena: SCNN1A, SCNN1B, SCNN1G, i SCNN1D. ENaC je prvenstveno uključen u reapsorpciju natrijumskih jona u sabirnim kanalima nefrona bubrega. Pored toga što su učestvuje u bolestima gde je poremećena ravnoteža tečnosti na epitelnim membranama, uključujući edem pluća, cističnu fibrozu, HOBP i COVID-19, proteolizovani oblici ENaC funkcionišu kao receptor slanog ukusa kod ljudi.[3]

Epitelni natrijumski kanal
Struktura ljudskog ENaC.[1]
Identifikatori
SimbolASC
PfamPF00858
InterProIPR001873
PROSITEPDOC00926
SCOP6BQN
SUPERFAMILY6BQN
TCDB1.A.6
OPM superfamilija181
OPM protein4fz1

Apikalne membrane mnogih zategnutih epitela sadrže natrijumove kanale koji se prvenstveno odlikuju visokim afinitetom za diuretički blokator amilorid.[2][4][5][6] Ovi kanali posreduju u prvom koraku aktivne reapsorpcije natrijuma koji je neophodan za održavanje homeostaze soli i vode u telu.[4] Kod kičmenjaka, ovi kanali kontrolišu reapsorpciju natrijuma u bubrezima, debelom crevu, plućima i znojnim žlezdama; takođe igraju ulogu u percepciji ukusa.

Epitelni natrijumski kanali su strukturno i verovatno evolutivno povezani sa P2X purinoreceptorima, receptorima za bol koji se aktiviraju kada detektuju ATP.

Funkcija

уреди

ENaC se nalazi u apikalnoj membrani polarizovanih epitelnih ćelija, posebno u bubrezima (prvenstveno u sabirnoj tubuli), plućima, koži,[7] muškom i ženskom reproduktivnom traktu i debelom crevu.[2][8][9]

Reference

уреди
  1. ^ Noreng S, Bharadwaj A, Posert R, Yoshioka C, Baconguis I (септембар 2018). „Structure of the human epithelial sodium channel by cryo-electron microscopy”. eLife. 7: e39340. PMC 6197857 . PMID 30251954. doi:10.7554/eLife.39340 . 
  2. ^ а б в Hanukoglu I, Hanukoglu A (април 2016). „Epithelial sodium channel (ENaC) family: Phylogeny, structure-function, tissue distribution, and associated inherited diseases”. Gene. 579 (2): 95—132. PMC 4756657 . PMID 26772908. doi:10.1016/j.gene.2015.12.061. 
  3. ^ Shekdar K, Langer J, Venkatachalan S, Schmid L, Anobile J, Shah P, et al. (март 2021). „Cell engineering method using fluorogenic oligonucleotide signaling probes and flow cytometry”. Biotechnology Letters. 43 (5): 949—958. PMC 7937778 . PMID 33683511. doi:10.1007/s10529-021-03101-5. 
  4. ^ а б Garty H (мај 1994). „Molecular properties of epithelial, amiloride-blockable Na+ channels”. FASEB Journal. 8 (8): 522—8. PMID 8181670. S2CID 173677. doi:10.1096/fasebj.8.8.8181670 . 
  5. ^ Le T, Saier MH (1996). „Phylogenetic characterization of the epithelial Na+ channel (ENaC) family”. Molecular Membrane Biology. 13 (3): 149—57. PMID 8905643. doi:10.3109/09687689609160591. 
  6. ^ Waldmann R, Champigny G, Bassilana F, Voilley N, Lazdunski M (новембар 1995). „Molecular cloning and functional expression of a novel amiloride-sensitive Na+ channel”. The Journal of Biological Chemistry. 270 (46): 27411—4. PMID 7499195. doi:10.1074/jbc.270.46.27411 . 
  7. ^ Hanukoglu I, Boggula VR, Vaknine H, Sharma S, Kleyman T, Hanukoglu A (јун 2017). „Expression of epithelial sodium channel (ENaC) and CFTR in the human epidermis and epidermal appendages”. Histochemistry and Cell Biology. 147 (6): 733—748. PMID 28130590. S2CID 8504408. doi:10.1007/s00418-016-1535-3. 
  8. ^ Enuka Y, Hanukoglu I, Edelheit O, Vaknine H, Hanukoglu A (март 2012). „Epithelial sodium channels (ENaC) are uniformly distributed on motile cilia in the oviduct and the respiratory airways”. Histochemistry and Cell Biology. 137 (3): 339—53. PMID 22207244. S2CID 15178940. doi:10.1007/s00418-011-0904-1. 
  9. ^ Sharma S, Hanukoglu A, Hanukoglu I (април 2018). „Localization of epithelial sodium channel (ENaC) and CFTR in the germinal epithelium of the testis, Sertoli cells, and spermatozoa”. Journal of Molecular Histology. 49 (2): 195—208. PMID 29453757. S2CID 3761720. doi:10.1007/s10735-018-9759-2. 

Spoljašnje veze

уреди

Ovaj artikal sadrži tekst iz javnog vlasništva Pfam i InterPro IPR001873