Institut za evropske poslove (Institut/IEP/IEA) je nevladina, neprofitna organizacija civilnog društva sa sedištem u Beogradu, Srbija. Osnovan je kao Omladinski odbor za obrazovanje 23. aprila 2010. godine kao reakcija mladih ljudi na formalni sistem obrazovanja.

U fokusu rada Instituta je praćenje pregovora Srbije sa EU i jačanje kapaciteta svih uključenih u procesu evroatlantskih integracija. Imajući u vidu složenost i dugotrajnost ovih procesa, Institut okuplja veliki broj stručnih saradnika sa kojima organizuje treninge, debate i druga usavršavanja kao doprinos boljem razumevanju integracija.

Projektne aktivnosti Institut sprovodi u okviru četiri programa: ljudska i manjinska prava, javne odgovornosti, regionalno pomirenje i saradnja i borba protiv nasilnog ekstremizma.

Institut za evropske poslove
Institut za evropske poslove
dizajn: Marko Vukomanović
SkraćenicaInstitut, IEA, IEP
MotoZnanje pokreće promene
Osnovana23. april 2010.
Datum osnivanja23. april 2010.
TipUdruženje građana
SedišteBeograd
Izvršni direktorNaim Leo Beširi
ZamenicaAleksandra Stanković
Upravni odborIvan Grahek (predsednik), Predrag Ignjatović, Jovana D. Jovanović
SavetMilutin Petrović, Srđan Milošević, Tamara Tomašević
Budžet20 miliona dinara
Broj zaposlenih6
Broj volontera30 konsultanata na godišnjem nivou
Veb-sajthttps://iea.rs

Istorijat уреди

Omladisnki odbor za obrazovanje je formiran 2010. kao reakcija polaznika Škole ljudskih prava Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, na formalni sistem obrazovanja koji vrvi od nacionalnog narativa i na taj način sprečava pomirenje i onemogućava kritičko razmišljanje. Osnivači su Jelisaveta Belić, Ivan Grahek, Petar Čekerevac, Milan Škobić, Aleksandrar Zlatić i Naim Leo Beširi koji je i izvršni direktor od 2010.

Prvobitni projekti bavili su se regionalnim pomirenjem i pristupu javnim institucijama mladih koji pripadaju manjinskim zajednicama u Srbiji.

U poslednjih dvanaest godina, Institut je imao 22 zaposlenih i preko 200 konsultanata angažovanih po različitim osnovama, a na projektima je direktno ili indirektno učestvovalo više od 10.000 učenika osnovnih i srednjih škola, studenata, mladih profesionalaca, nastavnika, pravnika, tužioca i policajaca, najviše iz Srbije i Kosova, a onda iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Francuske, Nemačke, Poljske i Švajcarske.

Godine 2015. posle dugog strateškog planiranja Omladinski odbor za obrazovanje menja ime u Institut za evropske poslove i širi polje delovanja sa jednog na četiri programa. Istovremeno, promenom medijske strategije Institut istupa javno sa stavovima, svojim radom, saopštenjima za javnost kao i analizama, publikacijama i rezultatima istraživanja javnog mnjenja na šest ključnih političkih pitanja, odnos građana Srbije prema: Evrospkoj uniji, NATO, SAD, Rusiji, Kosovu i Kini.

U odnosu na svoju veličinu i godišnji budžet, Institut je jedna od najcitiranijih organizacija civilnog društva u medijima i naučnim tekstovima.

Zbog svog delanja na pomirenju između Srba i Albanaca, Bošnjaka i Hrvata, ali i jasnih stavova prema ratovima devedesetih, NATO bombardovanju i odnosu prema Rusiji, Institut i direktor su često na meti ultra desničarskih organizacija, ali i napada od strane pojedinih medija i političara, ali i političke sabotaže u radu[1][2][3][4].

Uprava уреди

Od osnivanja izvršni direktor Instituta je Naim Leo Beširi, diplomirani politikolog. Skupština Instituta izabrala ga je na mandat od pet godina, treći put zaredom 2020. godine u Beogradu. Pre Instituta, Naim Leo Beširi je radio u Agenciji za borbu protiv korupcije, Centru za evroatlantske studije, Misiji OEBS-a u Srbiji, marketinškoj firmi Kreativa New Formula, a započeo je karijeru u Helsinškom odboru za ljudska prava u Srbiji[5].

.




Istraživanja javnog mnjenja[6] уреди

Stavovi građana Srbije prema Evropskoj uniji

Kako biste glasali ukoliko bi sutra bio referendum o članstvu Srbije u EU? (%)

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
Za 48,0 49,5 48,0 46,2 48,9 41,1
Protiv 30,0 27,2 35,0 33,4 28,4 38,6
Ne bih glasao/la 14,0 11,3 9,0 12,4 11,2 7,3
Ne znam 8,0 12,0 8,0 8,1 11,5 13,1
Stavovi građana Srbije prema NATO

Da li podržavate članstvo Srbije u NATO?“

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
Da 12,0 11,0 10,0 10,0 11,0 10,0 9,7
Ne 82,0 84,0 84,0 79,0 77,0 79,0 81,9
Ne znam 6,0 5,0 6,0 11,0 12,0 11,0 8,4
Stavovi građana Srbije prema SAD

Da li verujete da će odnosi Srbije i SAD u budućnosti biti bolji? (%)

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
Da 40,0 43,0 48,5 41,1
Ne 48,0 47,0 33,4 39,1
Ne znam 12,0 10,0 18,1 19,8
Stavovi građana Srbije prema Rusiji

Da li ste bili u Rusiji? (%)

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
Da 8,0 8,0 10,0 10,9 12,6 14,5
Ne 92,0 92,0 90,0 89,1 87,4 85,5
Stavovi građana Srbije prema Kosovu

Da li smatrate da će ova Vlada priznati nezavisnost Kosova? (%)

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
Da 14,0 11,0 13,0 13,1 13,2
Ne 80,0 81,0 78,0 76,9 75,3
Ne znam 6,0 8,0 9,0 10,0 11,6
Stavovi građana Srbije prema Kini

Kakav je vaš odnos prema komunističkom uređenju Kine? (%)

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
Pozitivan 47,0
Negativan 17,0
Ne znam 36,0

Finansiranje уреди

Od osnivanja Institut se finansira iz više izvora, iz donacija domaćih i međunarodnih vladinih organizacija, međunarodnih organizacija, privatnih fondacija i kompanija, članarine, donacija građana i iz zakonom definisane profitabilne delatnosti u organizovanju obrazovnih programa.

Neki od donarora su: Vlade Srbije, Norveške, Švedske, Holandije, UK, SAD, privatne fondacije RBF, međunarodnih organizacija EU, NATO, BTD, CRD, GIZ, USAID, OSCE, UNDP i RYCO.

Članstvo u drugim organizacijama уреди

Institut je član Nacionalnog konventa o Evropskoj unij u radnim grupama zaduženim za pregovaračka poglavlja 25, 26, 30, 31 i 35. Član je i NAPOR-a i KOMS-a[7].

Samostalno i sa drugim organizacijama doprinosi godišnjem izveštavanju o stanju ljudskih prava, demokratije, građanskih sloboda i javnih odgovornosti koje objavljuju Evropska komisija, Ministarstvo spoljnih poslova SAD i UK.

Reference уреди

  1. ^ „Institut: Niški hotel nam otkazao prostor”. Mondo Portal (на језику: српски). Приступљено 2022-06-26. 
  2. ^ „Šabiću drugi put zabranjena saradnja sa Institutom za evropske poslove - Društvo - Dnevni list Danas” (на језику: српски). 2019-11-15. Приступљено 2022-06-26. 
  3. ^ „Orkestrirani napad radikala na Beširija zbog Miloševića”. NOVA portal (на језику: српски). 2021-04-05. Приступљено 2022-06-26. 
  4. ^ „Beširi dobio pretnje da će "završiti u hladnjači": Nasilje se izuzetno toleriše”. N1 (на језику: српски). 2022-06-15. Приступљено 2022-06-26. 
  5. ^ „Biografija | Naim Leo Beširi”. naimleobesiri (на језику: енглески). Приступљено 2022-06-26. 
  6. ^ „Stavovi građana”. Institut za evropske poslove (на језику: српски). Приступљено 2022-06-26. 
  7. ^ „National Youth Council of Serbia”. Krovna organizacija mladih Srbije (на језику: енглески). Приступљено 2022-06-26. 

Spoljašnje veze уреди