Treći čovek

филм Керола Рида из 1949.

Treći čovek (енгл. The third man) je britanski crno-bijeli film noar snimljen 1949. godine, u režiji Kerola Rida.

The Third Man
The third man - poster.jpg
Филмски постер
Жанрfilm noar
РежијаKerol Rid
СценариоGrejem Grin
ПродуцентKerol Rid
van špice:
Alexander Korda
David O. Selznick
Главне улогеJoseph Cotten
Alida Valli
Orson Vels
Trevor Howard
МузикаAnton Karas
Продуцентска
кућа
London Films
Година1949.
Трајање104 минута
ЗемљаUjedinjeno Kraljevstvo
Језикенглески
Зарада277.549 £ (UK)[1] (bruto)
IMDb веза

PričaУреди

Zaplet je smješten u tadašnji Beč, koji se još uvijek nije oporavio od posljedica Drugog svjetskog rata i koji se nalazi pod savezničkom okupacijom.

Protagonista Holi Martins, američki autor šund-romana na poziv prijatelja Harija Lajma dolazi u Beč, ali tamo saznaje da je Lajm poginuo u nesreći, a potom da je bio upetljan u mrežu crnoburzijanskih trgovaca penicilinom i hladnoratovskih zavera i spletki.

Glumačka podjeklaУреди

 
Društvena mreža svih važnijih likova u filmu, sa veličinom kruga proporcionalnom važnošti za zaplet; stranci označeni crveno, a domaći plavo
Глумац Улога
Joseph Cotten Holly Martins
Alida Valli Harry Lime
Trevor Howard Major Calloway
Wilfrid Hyde-White Nar. Paine
Erich Ponto Dr. Winkel
Ernst Deutsch "Baron" Kurtz
Siegfried Breuer Karl, Harryjev nosač
Hedwig Bleibtreu Annina stanodavka
Robert Brown Britanski vojni policajac u kanalizaciji
Alexis Chesnakov Brodsky
Herbert Halbik Hansl
Paul Hardtmuth Nosač u Hotel Sacheru
Geoffrey Keen Britanski vojni policajac
Eric Pohlmann Konobar u Smolki
Annie Rosar Nosačeva supruga
Joseph Cotten Narator (u američkim verzijama do 1999. godine)
Kerol Rid Narator (u britanskim verzijama i svim verzijama nakon 1999. godine)

RecepcijaУреди

Treći čovek vješto koristi autentične lokacije razorenog grada, fotografiju u stilu njemačkog ekspresionizma, nihilistički stav film noira i tjeskobu izazvanu počecima Hladnog rata.

Film je doživio ogroman uspjeh kod kritike, ali i stvorio reputaciju klasika koja se održala do današnjih dana, kada se smatra jednim od najboljih filmova svih vremena. Reputaciji filma su značajno pomogli citati likova, ali i muzika Antona Karrasa, čija je Tema Harryja Limea postala jednom od najprodavanijih singlica 1950-ih.

ReferenceУреди

  1. ^ Vincent Porter, 'The Robert Clark Account', Historical Journal of Film, Radio and Television, Vol 20 No 4, 2000 p489

Spoljašnje vezeУреди