Veliki car[2] ili Veliki carević[3] (lat. Anax imperator) je vrsta vilinskog konjica iz porodice Aeshnidae.

Veliki car
Mužjak
Ženka polaže jaja
Научна класификација
Царство:
Тип:
Класа:
Ред:
Породица:
Род:
Врста:
A. imperator
Биномно име
Anax imperator
Leach, 1815
Синоними
  • Anax mauricianus
  • Anax mauritianus (lapsus)

Opis уреди

Česta vrsta poreklom iz Afrike. Mužjaci koji patroliraju su lako uočljivi zbog veličine, čisto zelenog toraksa i plavog abdomena. Dužina tela varira od 68-84 mm, a dužina zadnjeg krila od 45-52 mm. Anax imperator je najveća vrsta iz ove porodice u Evropi. S2 abdominalni segment ima tanak žuti prsten dorzalno[4] Oba pola imaju crnu liniju, varijabilne širine, duž celog trbuha. Trbuh ženke obojen u raznim prelazima od plave ka zelenoj, ali svakako svetlije boje nego kod mužjaka. Mlade jedinke mogu biti oker.Sa gornje strane grudi, iznad krila, mužjak ima dva plava polja. Krila oba pola su providna sa izduženom, braon pterostigmom. Po opštoj obojenosti, ova vrsta podseća na vrstu Aeshna viridis, koja je u Srbiji vrlo retka[5].

Rasprostranjenje уреди

Anax imperator je rasprostranjen na teritoriji čitave Afrike ali i u većem delu Evrope, na Arapskom poluostrvu i na jugozapadu i centralnoj Aziji. Ova vrsta se trenutno širi na sjever zbog globalnog zagrevanja i pronađena je u južnom dijelu Švedske. Na Britanskim ostrvima, severna granica se pomjerila za 80 km na sever, pronalaskom ove vrste u Škotskoj.[6]

Ova vrsta je prisutna u sledećim državama: Avganistan; Albanija; Alžir; Angola; Jermenija; Austrija; Azerbejdžan; Belorusija; Belgija; Bosna i Hercegovina; Bocvana; Bugarska; Kamerun;Kongo; Kongo, Demokratska Republika; Hrvatska; Kipar; Češka; Danska; Egipat; Ekvatorijalna Gvineja; Estonija; Etiopija; Francuska; Gabon; Gambija; Gruzija; Nemačka; Gana; Gibraltar; Grčka; Gvineja; Mađarska; Indija; Iran, Islamska Republika; Irak; Irska; Izrael; Italija; Jordan; Kazahstan; Kenija; Kirgistan; Liban; Liberia; Libija; Litvanija; Luksemburg; Makedonija, Bivša Jugoslovenska Republika; Madagaskar; Malavi; Mali; Malta; Mauritanija; Mauricijus; Maiotte; Moldavija; Monako; Crna Gora; Maroko; Mozambik; Namibija; Holandija; Niger; Nigerija; Oman; Pakistan; Poljska; Portugal; Rumunija; Ruska Federacija; Saudijska Arabija; Senegal; Srbija; Slovačka; Slovenija; Somalija; Južnoafrička Republika; Španija; Sudan; Svazilend; Švedska; Švajcarska; Sirijska Arapska Republika; Tadžikistan; Tanzanija, Ujedinjena Republika;Tunis; Turska; Turkmenistan; Uganda; Ukrajina; Ujedinjeni arapski Emirati; Velika Britanija; Uzbekistan; Jemen; Zambija; Zimbabve.[7]

 
Anax imperator - mapa rasprostranjenja u Srbiji[8]
  prisutna
 
Anax imperator - rasprostranjenje u Evropi[9]
  prisutna

Stanište уреди

Razni tipovi stajaćih voda, uglavnom sa vodenom vegetacijom. Nalazi se uglavnom u dolinama, a retko se može naći i na visinama do 1500 m.

Biologija уреди

Period leta je od marta do decembra na severu Afrike, međutim na severu areala period leta je nešto kraći: od juna do septembra. Dobri su letači i često lete visoko u potrazi za plenom. Razmnožavaju se u različitim akvatičnim staništima kao što su velike bare, jezera ali sa raznovrsnom i bogatom vegetacijom. Ženke polažu jaja u biljno tkivo i bez pratnje mužjaka. Larve su vrlo agresivne i mogu da ugroze autohtoni sastav faune pri kolonizaciji.[10]

Životni ciklus уреди

Nakon parenja ženke polažu jaja u vodene biljke kao što je Potamogeton sp. ili slične. Larve se razvijaju nekoliko godina za koje vreme se hrane svime što mogu da ulove, uključujući i sitnije kičmenjake. Po završetku larvenog razvića izležu se odrasle jedinke i svoju egzuviju ostavljaju na visokim obalnim ili emerznim biljkama.

Галерија уреди

Reference уреди

  1. ^ Mitra, A. (2016). Anax imperator. The IUCN Red List of Threatened Species. IUCN. 2016: e.T59812A72311295. doi:10.2305/IUCN.UK.2016-3.RLTS.T59812A72311295.en. Приступљено 25. 8. 2019. 
  2. ^ „Crvena lista zaštićene flore i faune Republike Srpske” (PDF). стр. 4. 
  3. ^ Jović, M. (2013). A proposal of Serbian names for dragonfly species (Insecta: Odonata) of the Balkan Peninsula, with the checklist of Odonata of Serbia. Acta entomologica serbica, 18(1/2), 1-10.
  4. ^ Dijkstra, K-D.B & Lewington, R. (2006) Field Guide to the Dragonflies of Britain and Europe. British Wildlife Publishing. ISBN 0-9531399-4-8.
  5. ^ Đurđević, Aca; Nikolić, Marko; Popović, Miloš (2020). Vilinski konjici Srbije - priručnik. Srbija: Zavod za zaštitu prirode Srbije. ISBN 978-86-80877-71-6. 
  6. ^ Fauna europaea
  7. ^ IUCN
  8. ^ „Архивирана копија”. Архивирано из оригинала 15. 06. 2018. г. Приступљено 28. 09. 2018. 
  9. ^ [1]
  10. ^ Animalandia

Spoljašnje veze уреди