Википедија

Vojna istorija

Vojna istorija je humanistička disciplina u okviru opšteg istorijskog beleženja oružanih sukoba u istoriji čovečanstva, njehovog uticaja na društva, kulture i ekonomije, kao i proisteklih promena u lokalnim i međunarodnim odnosima.

Profesionalni istoričari obično se fokusiraju na vojne afere koje su imale veliki uticaj na obuhvaćena društva, kao i na posledice sukoba, dok istoričari amateri i hobisti često imaju veće interesovanje za detalje bitaka, opreme i uniformi koji su korišteni.

Bitni predmeti proučavanja vojne istorije su uzroci rata, društveni i kulturni temelji, vojna doktrina na svakoj strani, logistika, liderstvo, tehnologija, strategija i taktike koje su korištene, i kako su se oni vremenom menjali. S druge strane, teorija pravednog rata istražuje moralne dimenzije ratovanja, i da bi bolje ograničila destruktivna stvarnost koju je izazvao rat, ona nastoji da uspostavi doktrinu vojne etike.

Kao primenjeno polje, vojna istorija se proučava na akademijama i službenim školama, jer vojne komande nastoje da ne ponove greške iz prošlosti i žele da poboljšaju svoj trenutni učinak, podstičući sposobnost zapovednika da opažaju istorijske paralele tokom bitke, kako bi iskoristili lekcije naučene iz prošlosti. Prilikom certificiranja instruktora vojne istorije[1] Institut za borbene studije ne stavlja naglasak na memoriranje detalja o ciljevima, već se fokus usmerava na teme i kontekst u odnosu na trenutni i budući sukob, koristeći moto „Prošlost je prolog.”[2]

Disciplina vojne istorije je dinamična, promenljiva sa razvojem predmetnog područja, kao i društava i organizacija koje je koriste.[3] Dinamična priroda discipline vojne istorije umnogome je povezana sa brzinom promena vojnih snaga, umetnošću i naukom upravljanja njima, kao i frenetičnim tempom tehnološkog razvoja koji se odvijao u periodu poznatom kao Industrijska revolucija, a u novije vreme u nuklearnom i informacijskom dobu. Važan skorašnji koncept je revolucija u vojnim poslovima (RMA) koja pokušava da objasni kako je ratovanje oblikovano novim tehnologijama, poput baruta. Ona naglašava kratka izbijanja brzih promena, praćena periodima relativne stabilnosti.

Popularna naspram akademske vojne istorije уреди

U pogledu istorijske profesije u velikim zemljama, vojna istorija je siroče, uprkos njenoj ogromnoj popularnosti u široj javnosti. Vilijam H. Maknil ističe:

Ova grana naše discipline cveta u intelektualnom getu. Set od 144 knjige o kojima je reč [objavljene 1968-78] spadaju u dve različite klase: dela namenjena popularnoj čitalačkoj publici, koja su napisali novinari i pisci van akademskih krugova, i stručni radovi koji se skoro uvek proizvode u okviru vojnog establišmenta ... Izučavanje vojne istorije na univerzitetima ostaje ozbiljno nerazvijeno. Zaista, nedostatak interesovanja i prezir za vojnu istoriju verovatno predstavlja jednu od najčudnijih predrasuda ove profesije.[4][5]

Poslednjih decenija kursevi vojne istorije na univerzitetskom nivou ostaju popularni; često koriste filmove da humanizuju borbeno iskustvo. Na primer, Judžin P. A. Skli, profesor istorije na Univerzitetu u Mejnu, istraživao je prednosti i probleme predavanja predmeta „Moderni rat i njegove slike“ u potpunosti kroz filmove. Studenti su rekli da smatraju da su dokumentarni filmovi vredniji od drama.[6] Međutim, vojni istoričari su frustrirani svojim marginalnim statusom u glavnim odeljenjima istorije.[7][8]

Akademski istoričari koji se bave vojnim temama imaju svoju naučnu organizaciju, Društvo za vojnu istoriju.[9][10] Ona od 1937. objavljuje časopis The Journal of Military History. Njegova četiri izdanja godišnje uključuju naučne članke, preglede novih knjiga, i bibliografiju novih publikacija i disertacija. Društvo ima 2300 članova, održava godišnju konvenciju[11] i dodeljuje nagrade za najbolju stipendiju.[12]

Istoriografija vojne istorije уреди

Istoriografija je proučavanje istorije i metode istorijske discipline ili proučavanje specijalizovane teme. U ovom slučaju, vojna istorija sa ciljem da se dobije tačna procena sukoba koristeći sve dostupne izvore. Iz tog razloga se vojna istorija periodizuje, stvarajući preklapajuće granice proučavanja i analize u kojima opisi bitaka od strane vođa mogu biti nepouzdani zbog sklonosti da se minimizuje pominjanje neuspeha i preuveličavanje uspeha. Vojni istoričari koriste istoriografsku analizu u nastojanju da omoguće nepristrasan, savremeni pogled na zapise.[13]

Jedan vojni istoričar, Džeremi Blek, izneo je probleme sa kojima se vojni istoričari 21. veka suočavaju kao nasleđe svojih prethodnika: evrocentričnost, tehnološka pristrasnost, fokus na vodeće vojne sile i dominantne vojne sisteme, odvajanje kopna od mora i nedavno vazdušni sukobi, fokus na sukobu između država, nedostatak fokusa na politički „zadatak“ u načinu na koji se sile koriste.[14]

Ako ovi izazovi nisu bili dovoljni za vojne istoričare, granice metode su komplikovane nedostatkom zapisa, bilo uništenih ili nikada zabeleženih zbog njihove vrednosti kao vojne tajne, što može sprečiti da se neke istaknute činjenice uopšte izveste; naučnici još uvek ne znaju tačnu prirodu grčke vatre, na primer. Istraživanje operacije Trajna sloboda i operacije Iračka sloboda, na primer, predstavljale su jedinstvene izazove istoričarima zbog zapisa koji su uništeni radi zaštite poverljivih vojnih informacija, između ostalih razloga. Istoričari koriste svoje znanje o državnim propisima i vojnoj organizaciji, i koriste ciljanu i sistematsku strategiju istraživanja kako bi sastavili ratne istorije.[15] Uprkos ovim ograničenjima, ratovi su neki od najproučavanijih i najdetaljnijih perioda ljudske istorije.

Vojni istoričari često upoređuju organizaciju, taktičke i strateške ideje, vođstvo i nacionalnu podršku vojsci različitih nacija.[16]

Početkom 1980-ih, istoričar Džefri Kimbal proučavao je uticaj političke pozicije istoričara na aktuelne događaje na tumačenje neslaganja u vezi sa uzrocima ratova u 20. veku. On je ispitao ideološke preferencije 109 aktivnih diplomatskih istoričara u Sjedinjenim Državama, kao i 54 aktivna vojna istoričara. On smatra da su njihovi trenutni politički stavovi u umerenoj korelaciji sa njihovim istoriografskim tumačenjima. Jasan stav o levo-desnom kontinuumu u pogledu kapitalizma bio je očigledan u većini slučajeva. Sve grupe su se složile sa predlogom, „istorijski gledano, Amerikanci su imali tendenciju da pitanja svoje nacionalne bezbednosti posmatraju u smislu ekstrema kao što su dobro protiv zla“. Iako su socijalisti bili podeljeni, druge grupe su se složile da je „pogrešna procena i/ili nerazumevanje situacije“ izazvala intervencionizam SAD.“ Kimball izveštava da:

Od istoričara iz oblasti diplomatske istorije, 7% su socijalisti, 19% ostali, 53% liberali, 11% nijedno i 10% konzervativci. Od vojnih istoričara, 0% su socijalisti, 8% ostali, 35% liberali, 18% nijedno i 40% konzervativci.[17]

Reference уреди

  1. ^ Military History Instructor Course (MHIC)
  2. ^ „Becoming a Military History Instructor in the Army”. The Griffon 108th. Архивирано из оригинала 20. 04. 2016. г. Приступљено 29. 11. 2019. 
  3. ^ Cowley, Parker, p. xiii
  4. ^ William H McNeill, "Modern European History" in Michael Kammen, ed., The Past Before Us: Contemporary Historical Writing in the United States (1980) pp. 99–100
  5. ^ Ian F W Beckett (2016). A Guide to British Military History: The Subject and the Sources. Pen and Sword. стр. 24. ISBN 978-1473856677. 
  6. ^ Eugene P. A. Scleh, "Teaching History Through Film", Film & History (1973) 3#3 pp 12–16.
  7. ^ John A. Lynn, "Rally Once Again: The Embattled Future of Academic Military History", Journal of Military History 61 (Oct. 1997), 777–89 online.
  8. ^ Ronald H. Spector, "Teetering on the Brink of Respectability." Journal of American History (2007) 93(4): 1158–1160. online
  9. ^ „Samuel Eliot Morison Prize previous winners”. Society for Military History. 
  10. ^ „Distinguished Book Awards previous winners”. Society for Military History. 
  11. ^ „Past SMH Annual Meetings”. www.smh-hq.org. The Society for Military History. 
  12. ^ John Whiteclay Chambers, "The new military history: myth and reality." The Journal of Military History 55.3 (1991): 395+.
  13. ^ Morillo, Pevkovic, pp. 4–5
  14. ^ Black (2004), p. ix
  15. ^ Bergen, Hilary, Documenting Shock and Awe: Researching Operation Enduring Freedom and Operation Iraqi Freedom History Associations, 2015. „Архивирана копија”. Архивирано из оригинала 03. 08. 2015. г. Приступљено 05. 07. 2023. 
  16. ^ Paul Kennedy, The Rise and Fall of the Great Powers: Economic Change and Military Conflict from 1500 to 2000 (Random House, 1987)
  17. ^ Jeffrey Kimball, "The Influence of Ideology on Interpretive Disagreement: A Report on a Survey of Diplomatic, Military and Peace Historians on the Causes of 20th Century U. S. Wars", The History Teacher (May, 1984) 17#3 pp. 355–384 in JSTOR

Literatura уреди

  • Archer, I. John R. Ferris, Holger H. Herwig, and Timothy H. E. Travers. World History of Warfare (2nd ed. 2008) 638 pp
  • Black, Jeremy. Warfare in the Western World, 1775–1882 (2001) 240 pp.
  • Black, Jeremy. Warfare in the Western World, 1882–1975 (2002), 256 pp.
  • Chambers, John Whiteclay, ed. The Oxford Companion to American Military History (2000) online at Oxford University Press
  • Cowley, Robert, and Geoffrey Parker, eds. The Reader's Companion to Military History (2001) excellent coverage by scholars. Complete text online free of 1996 edition
  • Dear, I. C. B., and M. R. D. Foot, eds. Oxford Companion to World War II (2005; 2nd ed. 2010) online at Oxford University Press
  • Doughty, Robert, Ira Gruber, Roy Flint, and Mark Grimsley. Warfare In The Western World (2 vol 1996), comprehensive textbook
  • Dupuy, R. Ernest and Trevor N. Dupuy. The Encyclopedia of Military History: From 3500 B.C. to the Present (1977), 1465 pp; comprehensive discussion focused on wars and battles
  • Holmes, Richard, ed. The Oxford Companion to Military History (2001) 1071 pp; online at Oxford University Press
  • Jones, Archer, The Art of War in the Western World (2001)
  • Keegan, John (1999). The First World War  (9th изд.). New York: Random House. ISBN 978-0-375-40052-0. 
  • Kohn, George C. Dictionary of Wars (3rd ed. 2006) 704 pp; very useful summary across world history
  • Karsten, Peter. ed., Encyclopedia of War and American Society (3 vols., 2005).
  • Keegan, John. The Face of Battle (1976) excerpt
  • Keegan, John. The Price of Admiralty: The Evolution of Naval Warfare (1989)
  • Lynn, John A. Battle: A Cultural History of Combat and Culture (2003).
  • Nolan, Cathal J. The Allure of Battle: A History of How Wars Have Been Won and Lost (2017)
  • Nolan, Cathal J. The Age of Wars of Religion, 1000-1650: An Encyclopedia of Global Warfare and Civilization (2 vol 2006)
  • Townshend, Charles, ed. The Oxford History of Modern War (2nd ed. 2005)
  • Barnett, Correlli, Shelford Bidwell, Brian Bond, and John Terraine. Old Battles and New Defences: Can We Learn from Military History? (1986). online edition Архивирано на сајту Wayback Machine (23. новембар 2009)
  • Black, Jeremy. "Determinisms and Other Issues", Journal of Military History, 68 (Oct. 2004), 1217–32. in Project MUSE
  • Black, Jeremy. Rethinking Military History (2004) online edition Архивирано на сајту Wayback Machine (8. децембар 2009)
  • Bucholz, Arden. "Hans Delbruck and Modern Military History." The Historian vol 55#3 (1993) pp. 517+.
  • Chambers II, John Whiteclay. "The New Military History: Myth and Reality", Journal of Military History, 55 (July 1991), 395–406
  • Charters, David A., Marc Milner, and J. Brent Wilson. eds. Military History and the Military Profession, (1992)
  • Citino, Robert M. "Military Histories Old and New: A Reintroduction", The American Historical Review Vol. 112, no. 4 (October 2007), pp. 1070–90 online version
  • Grimsley, Mark. "Why Military History Sucks", Nov. 1996, War Historian.org, online at [1]
  • Higham, John, ed. A Guide to the Sources of British Military History (2015) 654 pages excerpt
  • Karsten, Peter. "The 'New' American Military History: A Map of the Territory, Explored and Unexplored", American Quarterly, 36 #3, (1984), 389–418 in JSTOR
  • Kohn, Richard H. "The Social History of the American Soldier: A Review and Prospectus for Research", American Historical Review, 86 (June 1981), 553–67. in JSTOR
  • Lee, Wayne E. "Mind and Matter – Cultural Analysis in American Military History: A Look at the State of the Field", Journal of American History, 93 (March 2007), 1116–42. Fulltext: History Cooperative and Ebsco
  • Lynn, John A. "Rally Once Again: The Embattled Future of Academic Military History", Journal of Military History, 61 (Oct. 1997), 777–89.
  • Mearsheimer, John J. Liddell Hart and the Weight of History. (1988). 234 pp.
  • Messenger, Charles, ed. Reader's Guide to Military History (Routledge, 2001), 948 pp; detailed guide to the historiography of 500 topics excerpt and text search
  • Morillo, Stephen. What is Military History (2006)
  • Moyar, Mark. "The Current State of Military History", The Historical Journal (2007), 50: 225–40 online at CJO
  • Muehlbauer, Matthew S., and David J. Ulbrich, eds. The Routledge History of Global War and Society (2018) [2]
  • Muehlbauer, Matthew S., and David J. Ulbrich. Ways of War: American Military History from the Colonial Era to the Twenty-First Century (2018) [3]
  • Murray, Williamson and Richard Hart Sinnreich, eds. The Past as Prologue: The Importance of History to the Military Profession (2006).
  • Noe, Kenneth W., George C. Rable and Carol Reardon. "Battle Histories: Reflections on Civil War Military Studies" Civil War History 53#3 2007. pp. 229+. online edition[мртва веза]
  • Porch, Douglas. "Writing History in the 'End of History' Era: Reflections on Historians and the GWOT" Journal of Military History 2006 70(4): 1065–79. on war on terror, 2001–present
  • Reardon, Carol. Soldiers and Scholars: The U.S. Army and the Uses of Military History, 1865–1920. University Press of Kansas 1990. 270 pp. ISBN 978-0-7006-0466-1..
  • Reid, Brian Holden. "American Military History: the Need for Comparative Analysis." Journal of American History 2007 93(4): 1154–57.
  • Reid, Brian Holden, and Joseph G. Dawson III, eds., "Special Issue: The Vistas of American Military History, 1800–1898", American Nineteenth Century History, 7 (June 2006), 139–321.
  • Riseman, Noah (2014). „The Rise of Indigenous Military History”. History Compass. 12 (12): 901—911. doi:10.1111/hic3.12205. .
  • Spector, Ronald H. "Teetering on the Brink of Respectability." Journal of American History 2007 93(4): 1158–60. online
  • Spiller, Roger. "Military History and its Fictions." Journal of Military History 2006 70(4): 1081–97. online

Spoljašnje veze уреди

 
Vojna istorija na Vikimedijinoj ostavi.
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vojna_istorija&oldid=27676106”