Zečji kupus
Zečji kupus (lat. Jovibarba heuffelii (Schott) Á. Löve & D. Löve) je vrsta roda Jovibarba Opiz.
| Zečji kupus | |
|---|---|
| |
| Jovibarba heuffelii | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | |
| Divizija: | |
| Poddivizija: | |
| Klasa: | |
| Nadred: | |
| Red: | |
| Porodica: | Crassulaceae DC.
|
| Rod: | Jovibarba (DC.) Opiz
|
| Vrsta: | J. heuffelii
|
| Binomno ime | |
| Jovibarba heuffelii (Schott) Á. Löve & D. Löve
| |
OpisУреди
Zečji kupus je višegodišnja biljka sa rozetama do 12 cm u prečniku, bez stolona. Vegetativno se razmnožava razdvajanjem rozeta. Listovi su tamno zeleni ili sivozeleni, duguljasto-objajasti, dugi do 6 cm, a široki do 1,5 cm, na vrhu zašiljeni, kao da imaju trn, a po obodu su beli i gusto čekinjasto trepljasti, sa obe strane kratko žlezdasto dlakavi. Cvetna stabljika je visoka do 20 cm. U gornjem delu je lepljiva, žlezdasto trepljasta. Listovi stabljike su jajasti, pri osnovi srcasti i delimično obuhvataju stabljiku, prekriveni su žlezdastim dlakama i trepljama. Krunični listići su bledo žuti, sa tri šiljka na vrhu, po obodu trepljasti do slabo usečeni, dugi do 12 mm, pri čemu su dvostruko duži od čašičnih. Zabeležen broj hromozoma je 2n = 38.
Stanište i rasprostranjenjeУреди
Naseljava kamenita i krševita mesta. Rasprostanjen je na Balkanskom poluostrvu i u Rumuniji.
Varijabilnost vrsteУреди
Obuhvata dva varijeteta:
- var. heuffelii
- var. glabrum Beck et Scysz.
Privredni značajУреди
ReferenceУреди
- ^ Josifović 1970.
- ^ Newton, M. E.; D. A. Webb; Edmondson; A. O. Chater; Heywood; D. M. Moore; Akeroyd; D. H. Valentine; Mill (1993). Flora Europaea: Lycopodiaceae to Platanaceae. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-41007-6.
LiteraturaУреди
- Josifović, M. (1970). Flora SR Srbije. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti.
Spoljašnje vezeУреди
