Jezička porodica

Jezička porodica je grupa jezika koji potiču od zajedničkog pretka zvanog prajezik te jezičke porodice. Većina svetskih jezika se uvrštava u jezičke porodice. Oni koji ne pripadaju nijednoj porodici (ili oni čija srodnost nije pouzdano utvrđena) nazivaju se izolovani jezici. Koncept jezičkih porodica se zasniva na pretpostavci da se jezici tokom vremena dele na dijalekte, od kojih nastaju novi jezici. Za razliku od bioloških vrsta, kod jezika se često događa mešanje nesrodnih jezika čiji govornici dolaze u kontakt. U slučaju kreolskih jezika, i drugih mešanih jezika, jezik nasleđuje osobine iz više jezika. Neki jezici gluvih i slepih su se razvili izolovano i nemaju rođake. Ipak, ovakvi slučajevi su izuzeci.

Rasprostranjenost jezičkih porodica u svetu Rasprostranjenost jezičkih porodica u svetu

Afro-azijski jezici   Berberski jezici   Kušitski jezici   Semitski jezici   Čadski jezici Altajski jezici   Korejski jezik   Japanski jezik   Mongolski jezici   Tunguski jezici   Turkijski jezici   Američki domorodački jezici   Australijski domorodački jezici   Austroazijski jezici   Austronezijski jezici   Baskijski jezik   Kavkaski jezici   Dravidski jezici   Eskimsko-aleutski jezici

Indo-evropski jezici   Albanski jezik   Baltički jezici   Keltski jezici   Germanski jezici   Grčki jezik   Indo-arijski jezici   Iranski jezici   Jermenski jezik   Romanski jezici   Slovenski jezici Sino-tibetanski jezici   Kineski jezici   Tibeto-burmanski jezici   Kojsan jezici   Niger-kongoanski jezici   Nilo-saharski jezici   Uralski jezici   Jenisejski jezici   Čukotko-kamčatski jezici   Papuanski jezici   Tai-kadai jezici

Prema referentnoj publikaciji Ethnologue postoji 7.111 govornih ljudskih jezika koji su raspoređeni u 141 jezičku porodicu. „Živući jezici” su jednostavno oni koji se koriste kao primarna forma komunikacije među ljudima. Isto tako postoji mnoštvo mrtvih i izumrlih jezika, kao i oni koji još uvek nisu dovoljno izučeni da bu se mogli klasifikovati, ili koji su nepoznati izvan njihove respektivne govorne zajednice.

Struktura

Potpodela

Jezičke porodice se dele u manje jezičko-rođačke grane. Jezičke porodice se često predstavljaju grafički u obliku stabla i grana, pa otuda potiče ovaj naziv. Moguće je grane posmatrati i kao nove jezičke porodice. Recimo, grupa slovenskih jezika može da se posmatra kao posebna jezička porodica, ili kao grana indo-evropskih jezika.

Prajezici

Glavni članak: Prajezici

Zajednički predak jezičke porodice je retko unapred poznat zbog kratke istorije pismenosti. Mnoge karakteristike prajezika je moguće rekonstruisati korišćenjem komparativne metode. Nju je u 19. veku predložio lingvist August Šlajher. Ovom metodom je moguće demonstrirati srodnost jezika pripadnika neke jezičke porodice. Najpoznatiji primer prajezika je praindoevropski jezik, koji je predak jezika kojima se danas služi većina čovečanstva.

Nekada se prajezik može utvrditi direktno. Na primer, dijalekti starog nordijskog jezika su prajezik današnjeg norveškog, švedskog, danskog, farskog i islandskog jezika.

Indoevropski jezici

(449)

Albanski

(4), Albanija,: gegijski, toskijski, arbereški, arvanitika

Jermenski

(1), Jermenija: jermenski

Baltički

(3), Letonija, Estonija, Litvanija, Poljska: latvijski, litvanski, pruski (†).

Keltski

(7), Velika Britanija, Irska, Francuska.

a. britonski (3) bretonski, kornvolski ili kornijski, velški,

b. goidelički (4): irski ili gaeilge, manski (Gaelg, Gailck), gaoidhealg (srednjoirski), gaidhlig (škotski gelski),

Germanski

(53):

Istočni

(1): gotski (†).

severni

(7; pre 11, neki su izgubili status): danski, ferojski, islandski, jutski, norn (†; ostrva Šetland i Orkni), norveški bokmal, norveški nynorsk, švedski.

Makrojezici: norveški;

Izgubili status: Dalska ili Dalmaal, jamtska ili jamska, skonski,

zapadni

(41): engleski, frizijski (zapadni i severni), niskonemački jezici (15 jezika. Donjofranački jezici: afrikaans, flamanski, istočni frizijski, holandski, zelandski ili ziuvs i 10 donjosaksonskih jezika: ačterhoeks, drents, gronings, donjosaksonski, plautdietsč, sallands, stelingverfs, tvents, veluvs, vestfalski), saterlandski (saterfrizijski), škotski, visokonemački (18 nemačkih jezika i 2 jevrejska istočni i zapadni jidiš. Nemački su: aleman coloneiro, alemanski ili švajcarski nemački, bavarski, cimbrijski, donjošleski, franački (†), Majnskofranački, gornjosaksonski, huteritski, luksemburški, močeno, nemački standardni, pensilvanijski, falački jezik ili pfalzisče, limburški, kelnski ili ripuarijski franački, švapski, valserski).

Izgubili status: jingliš (ameridiš);

novopriznati jezici: vilamovski, hunsrik

Helenski (grčki)

(6): kapadocijski grčki, grčki, judeogrčki, tsakonski, starogrčki (†), pontski

Indoiranski

(308):

Indoarijski

(219):

a. centralna grupa: domaki,

b centralna zona (76), Indija, Pakistan:

b1. Bilski (19) Indija: bareli (3 jezika: pauri, ratvi, palya), bauria, bilali, bili, čodri, dodia, dubli, dungra bil, gamit, garasia (2 jezika: adivasi, rajput), mavči, nahali, noiri, pardhi, ratavi, vagdi.

b2. Dom (1) Iran: domari.

b3. Gudžarati (9) Pakistan, Indija: aer, gudžarati, jandavra, koli (3 jezika: kači, parkari, vadiyara), sauraštra, vaghri, vasavi.

b4. Khandesi (3) Indija: ahirani, danki, kandesi.

b5. Pandžabi (1): istočni pandžapski.

b6. Radžastani (18): bagri, datki, dundari, goaria, godvari, gujari, gurgula, harauti, lambadi, loarki, gade lohar, malvi, marvari (2 jezika, Indija i Pakistan), mervari, mevari, nimadi, šekavati.

b7. Romski (7): (7 romskih jezika: balkanski, baltički, fintika roma, karpatski, sinte ili sinti, velški, vlaški).

b8. Zapadni hindi (12) Indija, Pakistan: baya, braj baša, bundeli, čamari, gera, govli, haryanvi, hindi, kabutra, kanauji, sansi, urdu.

b9. Povari (Indija: povari.

b10. neklasificirani (5): mevati, parya, sonha, tharu (dva jezika: dangaura kathoriya)

c. istočna-centralna zona(5): avadi, bagheli, čhattisgarhi, danvar, fidžijski hindustani.

d. istočna zona (45):

d1. Bengali-Assamski (19): asamski, bengalski, bišnupriya, čakma, čittagonian, hajong, halbi, kajort, karija tar, kurmukar, mal paharija, mirgan, nahari, rajbanši, sylheti, tangčangya.

d2. biharski (12): angika, bojpuri, karipski hindustani, kudmali, magahi, majtili, majhi, musasa, pančpargania, sadri (2 jezika, sadri i oraon), surajpuri.

d3. orija (8): batri, bunjija, bodo parja, kupia, orija (3 jezika: desija, adivasi, orija), reli.

d4. Neklasifikovani (6) Nepal, Indija: bote-majhi, buksa, degaru, taru (3 jezika: čitvanija, kočila, rana).

e. Severna zona (22) Indija, Nepal, Pakistan:

e1. Centralni Pahari (1) Indija: kumauni.

e2. Istočni Pahari (2) Nepal: nepalski, palpa

e3. Garhvali (1), Indija: garvali.

e4. Zapadni pahari (17): badravahi, batijali, bilaspuri, čambeali, čurahi, dogri, gadi, hinduri, jaunsari, kangri, harijan boli (harijan kinauri), mandeali, paharski (3 jezika: mahasu, kulu, pahari-potvari), pangvali, sirmauri.

f. Severozapadna zona (38):

f1. Dardski (27) Pakistan, Avganistan: Čitral (2) kovar, kalaša; Kašmiri (1): kašmirski; Kohistani (9): bateri, čiliso, govro, kalami, kalkoti, kohistani, tirahi, torvali, votapuri-katarkalaj; Kunar (8): dameli, gavar-bati, grangali, pašaji (4 jezika: severoistočni, severozapadni, jugoistočni, jugozapadni), šumašti; Šina (7): brokskat, phalura, savi, šina (2 jezika kohistani, šina, ušojo.

f2. Lahnda (7) Pakistan, Indija, Avganistan, Ukrajina: hindko (severni i južni), jakati, ketrani, panjabi (2 jezika: mirpur i zapadni), seraiki.

f3. Sindi (5) Pakistan, Indija: jadgali, kači, lasi, sindi, sindi bil.

g Nuristani (6) Avganistan: aškun, kamviri, kati, prasuni, tregami, vajgali.

h. Sanskrit, Indija: sanskrit

i. Sinhalese-Maldivski (3) Šri Lanka: maldivski, sinhala, veddah.

j. južna zona (12) Indija: Konkani (7): katkari, konkani, goanski konkani, kukna, phudagi, samvedi, varli; marathi; neklasifikovani: balay, decan, govlan, varhadi-nagpuri.

k. neklasifikovani (12), Indija, Nepal, Pakistan, Bangladeš: andh, činali, daraj, danvar, garas (lahul lohar), kanjari, kumhali, memoni, mina, od, pali, usui, vagri boli.

Iranski

(87):

a. Istočni (13), Iran, Pakistan, Avganistan, Kina, Gruzija, Tadžikistan:

a1. severoistočni (2): osetski, yagnobi,

a2. jugoistočni (11):

a. Pamirski (7): munji, sangleči-iškašimi, sarikoli, šughni, vaki, jazguljam, jidgha.

b. Paštunski (4): pašto (3 jezika, severni središnji i južni), vaneci.

b. Neklasifikovani (1) Afganstan: tangševi.

v. Zapadni (72) Avganistan, Iran, Irak, Pakistan, Turska, Izrael:

c1. severozapadni (54): alviri-vidari, aštiani, bajelani, baludžijski (južni, zapadni i istočni), baškardski (baškardi), dezfulski, dimli, eštehardski (eštehardi), gazi, gilaki, gornji taromi, gozarkhani, gurani, harzani, kabatei, kajali, karingani, khalaj, khoini, khunsari, kirmanjki, koreše rostam, koroški (koroši), kurdski (središnji, severni i južni), laki, lasgerdi, maraghei, mazanderanski, natanzi, najini, ormuri, parači, parsi, parsi-dari, razajerdi, rudbari, sangisari, sarli, semnani, šabak, sivandi, severozapadni fars, soi, sorkei, šahmirzadski (šahmirzadi), šahrudski (šahrudi), takestanski, tališki, vafski, zoroastrijski dari.

c2. jugozapadni (18): ajmak, baktiari, buharski, darvazi, dehvari, džidi, hazaragi, judeotatski, jugozapadni fars, kumzari, lari, luri (severni i južni), pahlavanski, persijski (makrojezik: zapadni i istočni), tadžički, tatski (tat).

g. avesta (pazend),

Neklasifikovani

2(2) Pakistan i Oman: badeši, luvati.

Makrojezici: kurdski, persijski, zazaki,

Italički

(48):

Latinsko-faliskički

(1): latinski (†).

Romanski jezici

(47): aragonski, aromunski, asturski, dalmatski, emilijano-romanjolo, estremadurski, fala, francuski, frankoprovansalski, furlanski, galicijski, galurski, gaskonjski, istriotski, istrorumunski, judeofrancuski, judeošpanski (ladino), judeotalijanski, kajunski, kampidanski, katalonski, korzički, ladinski, langedoški, lugirski, limuzinski, logudorski, lombardski, loreto-ucayali španski, meglenski, mirandski, mozarapski napolitansko-kalabrijski, overnjanski, pijemontski, pikardijski, portugalski, provansalski, romanš, rumunski, sasarski, šuadit (judeoprovansalski), sicilijanski, španski (kastiljski), italijanski, valonski, venecijanski.

Slavenski

(19):

a. istočni (4): beloruski, rusinski, ruski, ukrajinski.

b. zapadni (8): češki, donjolužičkosrpski, judeočeški (Knanština), kašupski, gornjolužičkosrpski, polapski, poljski, slovački.

v. južni (6): bugarski, hrvatski, makedonski, starocrkvenoslavenski, srpski i slovenački.

Vidi još

• Ugroženi jezici
• Izumrli jezici
• Spisak jezičkih porodica

Literatura

• Rowe, Bruce M.; Levine, Diane P. (2015). A Concise Introduction to Linguistics. Routledge. str. 340—341. ISBN 9781317349280. Pristupljeno 26. 1. 2017. 
• Boas, Franz (1911). Handbook of American Indian languages. Bureau of American Ethnology, Bulletin 40. Volume 1. Washington: Smithsonian Institution, Bureau of American Ethnology. ISBN 978-0-8032-5017-8. 
• Boas, Franz. (1922). Handbook of American Indian languages (Vol. 2). Bureau of American Ethnology, Bulletin 40. Washington, D.C.: Government Print Office (Smithsonian Institution, Bureau of American Ethnology).
• Boas, Franz. (1933). Handbook of American Indian languages (Vol. 3). Native American legal materials collection, title 1227. Glückstadt: J.J. Augustin.
• Campbell, Lyle. American Indian languages: The historical linguistics of Native America. New York: Oxford University Press. 1997. ISBN 978-0-19-509427-5. .
• Campbell, Lyle; & Mithun, Marianne (Eds.). (1979). The languages of native America: Historical and comparative assessment. Austin: University of Texas Press.
• Goddard, Ives (Ed.). Languages. Handbook of North American Indians (W. C. Sturtevant, General Ed.) (Vol. 17). Washington, D.C.: Smithsonian Institution. 1996. ISBN 978-0-16-048774-3..
• Goddard, Ives. Native languages and language families of North America (rev. and enlarged ed. with additions and corrections). [Map]. Lincoln, NE: University of Nebraska Press (Smithsonian Institution). (Updated version of the map in Goddard 1996). 1999. ISBN 978-0-8032-9271-0..
• Gordon, Raymond G., Jr. (Ed.). Ethnologue: Languages of the world (15th ed.). . Dallas, TX: SIL International. 2005. ISBN 978-1-55671-159-6. . (Online version: http://www.ethnologue.com).
• Greenberg, Joseph H. (1966). The Languages of Africa (2nd ed.). Bloomington: Indiana University.
• Harrison, K. David. (2007) When Languages Die: The Extinction of the World's Languages and the Erosion of Human Knowledge. New York and London: Oxford University Press.
• Mithun, Marianne. The languages of Native North America. Cambridge: Cambridge University Press. 1999. ISBN 978-0-521-23228-9.  (hbk). ISBN 978-0-521-29875-9..
• Ross, Malcolm. (2005). "Pronouns as a preliminary diagnostic for grouping Papuan languages Arhivirano na sajtu Wayback Machine (8. jun 2004)". In: Andrew Pawley, Robert Attenborough, Robin Hide and Jack Golson, eds, Papuan pasts: cultural, linguistic and biological histories of Papuan-speaking peoples (PDF)
• Ruhlen, Merritt. (1987). A guide to the world's languages. Stanford: Stanford University Press.
• Sturtevant, William C. (Ed.). (1978–present). Handbook of North American Indians (Vol. 1–20). Washington, D.C.: Smithsonian Institution. (Vols. 1–3, 16, 18–20 not yet published).
• Voegelin, C. F. & Voegelin, F. M. (1977). Classification and index of the world's languages. New York: Elsevier.

Spoljašnje veze

• Etnološki izveštaj o jezicima
• Projekat jezičkog stabla Arhivirano na sajtu Wayback Machine (17. avgust 2009)
• Linguistic maps (from Muturzikin)
• The Multitree Project
• Lenguas del mundo (World Languages)
• Comparative Swadesh list tables of various language families (from Wiktionary)
• Most similar languages