Demografija Vojvodine
Demografija Vojvodine obuhvata prikaz demografske strukture Autonomne Pokrajine Vojvodine. Prema popisu iz 2022. godine, Vojvodina ima 1.740.230 stanovnika.
Stanovništvo Vojvodine u starom veku uredi
Pre rimskog osvajanja, na području današnje Vojvodine su živeli indoevropski narodi ilirskog, tračko-dačkog i keltskog porekla. Od ilirskih (panonskih) plemena, ovde su živeli Amantini i Breuci, od tračko-dačkih plemena Agatirzi, Geti, Dačani i Singi, a od keltskih plemena Skordisci, Boji i Eravisci. Kasnije se doseljavaju Rimljani, Sarmati i Goti. Od sarmatskih plemena, ovde su živeli Jazigi, Roksolani i Limigani.
Stanovništvo Vojvodine u srednjem veku uredi
Za vreme Velike seobe naroda, na području današnje Vojvodine je u periodu od 5. do 7. veka došlo do značajnih demografskih promena, koje su se ogledale u doseljavanju Avara i Slovena.[1] U vreme dolaska Mađara u Panonsku niziju (896. godine), ovu regiju su naseljavali isključivo Sloveni.[2]
-
Sloveni na području današnje Vojvodine u 6. veku
-
Sloveni na području današnje Vojvodine u 6-10. veku
-
Sloveni na području današnje Vojvodine u 6-7. veku
-
Etnički sastav teritorije današnje Vojvodine u 6-8. veku
-
Sloveni na području današnje Vojvodine u 7-8. veku
-
Verska mapa teritorije današnje Vojvodine u vreme Velikog raskola 1054. godine
-
Verska mapa teritorije današnje Vojvodine u 14. veku.
Stanovništvo Vojvodine od 16. do 18. veka uredi
U vreme uspostavljanja turske vlasti (1521—1552) na području Vojvodine je došlo do značajnih demografskih promena, koje su posvedočene podacima iz turskih popisnih deftera. U vreme osmanske uprave, od 16. do početka 18. veka, Srbi su činili apsolutnu većinu stanovništva na području današnje Vojvodine.[3]
1690. godine, u Vojvodini (bez Srema) živelo je oko 210.000 Srba.[4] U ovo vreme, gotovo celokupno stanovništvo regiona činili su Srbi, uz koje je živeo i manji broj Šokaca.[5]
-
Etničko-verski sastav stanovništva većih gradova u Vojvodini tokom osmanske uprave (16—17. vek)
-
Verska mapa teritorije današnje Vojvodine u 16-17. veku.
-
Etničko područje Južnih Slovena u Panonskoj niziji između 16. i 18. veka (prema Jovanu Cvijiću i dr Dušanu J. Popoviću)
Stanovništvo Vojvodine tokom 19. i početkom 20. veka uredi
U ovom periodu izrađen je čitav niz karata koje su prikazivale tadašnju demografsku situaciju na prostorima današnje Vojvodine. Na nekima od ovih karata postoje izvesni propusti i greške, tako da ove karte na pojedinim mestima ne prikazuju stvarni sastav stanovništva na određenim područjima.
-
Etnička karta Vojvodine 1867. godine
-
Etnička karta Vojvodine 1868. godine
-
Etnička karta Vojvodine 1876. godine
-
Etnička karta Vojvodine 1880. godine
-
Etnička karta Vojvodine 1892. godine
-
Sloveni u Vojvodini 1900. godine
-
Jezički sastav stanovništva Vojvodine 1911. godine
-
Etnička karta Vojvodine 1914. godine
-
Etnička karta Vojvodine 1917. godine
-
Etnička karta Vojvodine 1918. godine
Popisi stanovništva u Habzburškoj monarhiji uredi
Nakon oslobođenja Bačke i Gornjeg Srema (1699), odnosno Banata i Donjeg Srema (1718) od turske vlasti, Habzburška monarhija je na tim područjima sprovela nekoliko popisa.
Bačka - Popis stanovništva 1715. godine uredi
Prema austrijskom popisu u Bačkoj iz 1715. godine, Srbi, Bunjevci i Šokci su činili 97,6% stanovništva regiona.[6] U celom popisu nađeno je samo 40 starešina domova koji nisu bili Južni Sloveni.[7]
-
Etnički sastav stanovništva Bačke 1715. godine
Bačka - Popis stanovništva 1720. godine uredi
Popis u Bačkoj iz 1720. godine, zabeležio je da u regionu živi 104.569 stanovnika, od čega:[8]
narodnost | broj | % |
Srbi | 76.000 | 73 |
Bunjevci i Šokci | 22.000 | 21 |
Mađari | 5.019 | / |
Nemci | 750 | / |
ukupno | 104.569 | 100 |
-
Etnički sastav stanovništva Bačke 1720. godine
Banat - Popisi stanovništva posle 1718. godine uredi
Posle Požarevačkog mira iz 1718. godine, prvi austrijski popis u Banatu, zabeležio je oko 20.000 stanovnika, uglavnom Srba.[9]
-
Etnički sastav stanovništva Banata 1743. godine
-
Etnički sastav stanovništva Banata 1774. godine
Bačka - Popis stanovništva 1820. godine uredi
Stanovništvo Bačke, 1820. godine:[8]
narodnost | broj | % |
Srbi, Bunjevci i Šokci | 170.942 | 44 |
Mađari | 121.688 | 31 |
Nemci | 91.016 | 23 |
ukupno | 387.914 | 100 |
Popis stanovništva 1880. godine uredi
jezik[10] | broj | % |
srpski | 416.116 | 35,5 |
nemački | 285.920 | 24,4 |
mađarski | 265.287 | 22,6 |
hrvatski, bunjevački i šokački | 72.486 | 6,2 |
rumunski | 69.668 | 5,9 |
slovački | 43.318 | 3,7 |
rusinski i ukrajinski | 9.299 | 0,8 |
ostali | 10.635 | 0,9 |
ukupno | 1.172.729 | 100 |
Popis stanovništva 1890. godine uredi
jezik[10] | broj | % |
srpski | 457.873 | 34,4 |
mađarski | 324.430 | 24,4 |
nemački | 321.563 | 24,2 |
hrvatski, bunjevački i šokački | 80.404 | 6 |
rumunski | 73.492 | 5,5 |
slovački | 49.834 | 3,7 |
rusinski i ukrajinski | 11.022 | 0,8 |
ostali | 12.525 | 1 |
ukupno | 1.331.143 | 100 |
Popis stanovništva 1900. godine uredi
Jezički sastav uredi
jezik[10] | broj | % |
srpski | 483.176 | 33,7 |
mađarski | 378.634 | 26,4 |
nemački | 336.430 | 23,5 |
hrvatski, bunjevački i šokački | 80.901 | 5,6 |
rumunski | 74.718 | 5,2 |
slovački | 53.832 | 3,8 |
rusinski i ukrajinski | 12.663 | 0,9 |
ostali | 12.394 | 0,9 |
ukupno | 1.432.748 | 100 |
Verski sastav uredi
religija[11] | broj | % |
Katolicizam | 679.533 | 47,4 |
Pravoslavlje | 556.128 | 38,8 |
Protestantizam | 152.980 | 10,7 |
Judaizam | 23.510 | 1,7 |
ostali | 20.597 | 1,4 |
ukupno | 1.432.748 | 100 |
Popis stanovništva 1910. godine uredi
Poslednji popis stanovništva u Austrougarskoj održan je 1910. godine. Ovaj popis nije beležio etničku pripadnost, pa ni isključivo maternji jezik stanovništva, već „najčešće govoren jezik“ [12], tako da rezultati popisa preuveličavaju broj govornika mađarskog jezika s obzirom da je ovo bio zvanični jezik u to vreme i mnogi građani kojima mađarski nije bio maternji su izjavili da ga najčešće koriste u svakodnevnoj komunikaciji.
Jezički sastav uredi
jezik[10] | broj | % |
srpski | 510.754 | 33,8 |
mađarski | 425.672 | 28,1 |
nemački | 324.017 | 21,4 |
hrvatski, bunjevački i šokački | 91.016 | 6 |
rumunski | 75.318 | 5 |
slovački | 56.690 | 3,7 |
rusinski i ukrajinski | 13.497 | 0,9 |
ostali | 16.019 | 1,1 |
ukupno | 1.512.983 | 100 |
Jezičke karte Vojvodine 1910. | |||||||||||||||||||
Jezički sastav | Srpski | Mađarski | Nemački | Rumunski | Slovački | ||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
-
Jezički sastav stanovništva Vojvodine po naseljima 1910. godine
-
Jezički sastav stanovništva Vojvodine po naseljima 1910. Napomena: mapa rađena na osnovu podataka o govornom jeziku sa popisa iz 1910. godine i ne podudara se sa brojnošću etničkih grupa u pojedinim mestima (Novom Sadu, Zrenjaninu, Subotici, itd), budući da su se nekim jezicima (u prvom redu mađarskim) služili pripadnici različitih etničkih grupa (Mađari, Jevreji, Bunjevci, itd.)
-
Jezički sastav stanovništva Vojvodine po opštinama 1910. (teritorijalna organizacija iz 2011). Lingvistički podaci iz 1910. godine ne podudaraju se u potpunosti sa etničkim sastavom prikazanih teritorija, budući da su mađarskim jezikom govorili pripadnici nekoliko etničkih grupa (Mađari, Jevreji, Bunjevci, itd).
-
Mađarizacija Vojvodine, 1720-1910
Verski sastav uredi
religija[11] | broj | % |
Katolicizam | 719.471 | 47,5 |
Pravoslavlje | 593.215 | 39,1 |
Protestantizam | 160.221 | 10,6 |
Judaizam | 22.218 | 1,5 |
ostali | 20.179 | 1,3 |
ukupno | 1.515.304 | 100 |
Verske karte Vojvodine 1910. | |||||||||||||||||||
Verski sastav | Pravoslavna | Katolička | Luteranska | Kalvinistička | Grkokatolička | ||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Popisi stanovništva nakon 1918. godine uredi
Stvaranjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1918) i definisanjem državnih granica prema susednim državama (Rumunija i Mađarska), označen je početak novog razdoblja u demografskoj istoriji Vojvodine.
Popis stanovništva 1921. godine uredi
Prvi popis stanovništva u Kraljevini SHS sproveden je 31. januara 1921. godine, a rezultati popisa su objavljivani sukcesivno, u periodu od 1924. do 1932. godine.[13]
Jezički sastav uredi
jezik[10] | broj | % |
srpski | 533.466 | 34,9 |
mađarski | 363.450 | 23,8 |
nemački | 335.902 | 22 |
hrvatski, bunjevački i šokački | 129.788 | 8,5 |
rumunski | 67.675 | 4,4 |
slovački | 59.540 | 3,9 |
rusinski i ukrajinski | 13.644 | 0,9 |
ostali | 24.773 | 1,6 |
ukupno | 1.528.238 | 100 |
Verski sastav uredi
religija[11] | broj | % |
Katolicizam | 724.958 | 47,2 |
Pravoslavlje | 611.940 | 39,8 |
Protestantizam | 159.182 | 10,4 |
Judaizam | 19.528 | 1,3 |
Islam | 1.870 | 0,1 |
ostali | 18.316 | 1,2 |
ukupno | 1.535.794 | 100 |
Popis stanovništva 1931. godine uredi
Jezički sastav uredi
jezik[10] | broj | % |
srpski | 613.910 | 37,8 |
mađarski | 376.176 | 23,2 |
nemački | 328.631 | 20,2 |
hrvatski, bunjevački i šokački | 132.517 | 8,2 |
ostali | 172.924 | 10,6 |
ukupno | 1.624.158 | 100 |
Prema drugim podacima,[traži se izvor] u Vojvodini je bilo ukupno 1.739.735 stanovnika, koji su govorili sledeće jezike:
- srpski, hrvatski, slovenački, i makedonski - 813.274 (46,75%)
- ostali slovenski - 99.227 (5,70%)
- mađarski - 391.720 (22,52%)
- nemački - 358.604 (20,61%)
- arnautski - 642
- ostali - 76.268 (4,38%)
-
Jezici u Vojvodini 1931. godine
-
Jezici u Vojvodini 1931. godine
Verski sastav uredi
religija[11] | broj | % |
Katolicizam | 727.213 | 44,8 |
Pravoslavlje | 689.296 | 42,4 |
Protestantizam | 158.280 | 9,8 |
Islam | 1.654 | 0,1 |
ostali | 47.715 | 2,9 |
ukupno | 1.624.158 | 100 |
Napomena: na popisu iz 1931. godine je bilo i 21.000 (ili 1%) Jevreja
Prema drugim podacima,[traži se izvor] u Vojvodini je bilo ukupno 1.739.735 stanovnika, podeljenih u sledeće veroispovesti:
- Katolička - 789.183 (45,36%)
- Pravoslavna - 727.049 (41,79%)
- Evangelička - 171.831 (9,88%)
- Islamska - 1.884 (0,11%)
- ostali - 49.788 (2,86%)
Verske karte Vojvodine 1931. | |||||||||||||||||||
Verski sastav | Pravoslavna | Katolička | Evangelička | Grkokatolička | |||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Popis stanovništva 1941. godine uredi
Napomena: podaci sa popisa stanovništva u Bačkoj iz 1941. godine, koji je obavljen u vreme mađarske okupacije, kombinovani su ovde sa podacima sa popisa u Banatu i Sremu iz 1931.
jezik[10] | broj | % |
srpski | 577.067 | 35,3 |
mađarski | 465.920 | 28,5 |
nemački | 318.259 | 19,4 |
hrvatski, bunjevački i šokački | 105.810 | 6,5 |
ostali | 169.311 | 10,3 |
ukupno | 1.636.367 | 100 |
Popis stanovništva 1948. godine uredi
Prilikom sprovođenja popisa iz 1948. godine, izvršeno je nekoliko politički motivisanih zahvata u oblasti prikupljanja i obrade popisnih podataka. Tako su u zajedničku (objedinjenu) kategoriju svrstani Rusini i Ukrajinci, dok je slobodno izjašnjavanje onemogućeno Bunjevcima i Šokcima, koji su na osnovu posebne odluke iz 1945. godine podvedeni pod Hrvate.
|
Etničke karte Vojvodine 1948. | |||||||||||||||||||
Etnički sastav | Srbi | Mađari | Hrvati, sa pribrojanim Bunjevcima i Šokcima | Slovaci | Rumuni | Nemci | Crnogorci | Rusini i Ukrajinci | |||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Popis stanovništva 1953. godine uredi
Prilikom sprovođenja popisa iz 1953. godine, ponovo su izvršeni razni (politički motivisani) zahvati u oblasti prikupljanja i obrade popisnih podataka. Tako su Rusini i Ukrajinci prilikom obrade popisnih podataka ponovo svrstani u zajedničku (objedinjenu) kategoriju, dok su Bunjevci i Šokci ponovo podvedeni pod Hrvate.
Etnički sastav uredi
narodnost[16] | broj | % |
Srbi | 865.538 | 50,9 |
Mađari | 435.179 | 25,6 |
Hrvati, sa pribrojanim Bunjevcima i Šokcima | 127.027 | 7,5 |
Slovaci | 71.153 | 4,2 |
Rumuni | 57.218 | 3,4 |
Crnogorci | 30.516 | 1,8 |
Rusini i Ukrajinci | 23.038 | 1,4 |
Makedonci | 11.622 | 0,7 |
ostali | 78.254 | 4,6 |
ukupno | 1.699.545 | 100 |
-
Mađari u Vojvodini (1953)
-
Hrvati u Vojvodini, sa pribrojanim Bunjevcima i Šokcima (1953)
-
Crnogorci u Vojvodini (1953)
-
Rumuni u Vojvodini (1953)
-
Slovaci u Vojvodini (1953)
Verski sastav uredi
religija[11] | broj | % |
Pravoslavlje | 775.722 | 45,3 |
Katolicizam | 561.617 | 32,8 |
Protestantizam | 105.173 | 6,2 |
Islam | 3.254 | 0,2 |
Judaizam | 651 | / |
ostali | 266.202 | 15,5 |
ukupno | 1.712.619 | 100 |
Popis stanovništva 1961. godine uredi
Prilikom sprovođenja popisa iz 1961. godine, nastavljeno je sa praksom iz prethodnih popisa (1948, 1953), tako da su ponovo izvršeni razni (politički motivisani) zahvati u oblasti prikupljanja i obrade popisnih podataka. I ovoga puta, Rusini i Ukrajinci su prilikom obrade podataka svrstani u zajedničku (objedinjenu) kategoriju, dok su Bunjevci i Šokci ponovo podvedeni pod Hrvate.
Ukupno - 1.854.965 [17]
|
Etničke karte Vojvodine 1961. po naseljima | |||||||||||||||||||
Etnički sastav | Srbi | Mađari | Hrvati, sa pribrojanim Bunjevcima i Šokcima | Crnogorci | Slovaci | Rumuni | Rusini i Ukrajinci | ||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
-
Etnički sastav Vojvodine po naseljima 1961. godine
-
Udeo Mađara u Vojvodini po naseljima 1961. godine
Popis stanovništva 1971. godine uredi
Prilikom sprovođenja popisa iz 1971. godine, ispravljena je ranija pogrešna praksa, koja se manifestovala tokom prethodnih popisa (1948, 1953, 1961), kada su Rusini i Ukrajinci svrstavani u zajedničku popisnu kategoriju, tako da su podaci za ta dva naroda ovoga puta prikazani odvojeno. Nasuprot tome, Bunjevci i Šokci su ponovo podvedeni pod Hrvate.
Ukupno - 1.952.533
|
|
Etničke karte Vojvodine 1971. po naseljima | |||||||||||||||||||
Etnički sastav | Srbi | Mađari | Hrvati, sa pribrojanim Bunjevcima i Šokcima |
Jugosloveni | Crnogorci | ||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Popis stanovništva 1981. godine uredi
Prilikom sprovođenja popisa iz 1981. godine, slobodno izjašnjavanje ponovo nije dozvoljeno Bunjevcima i Šokcima, koji su i ovoga puta podvedeni pod Hrvate.
Ukupno - 2.034.772
|
|
Etničke karte Vojvodine 1981. po naseljima | |||||||||||||||||||
Etnički sastav | Srbi | Mađari | Jugosloveni | Hrvati, sa pribrojanim Bunjevcima i Šokcima | Slovaci | Rumuni | Crnogorci | ||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Popis stanovništva 1991. godine uredi
Prilikom sprovođenja popisa iz 1991. godine, ispravljena je ranija pogrešna praksa, koja se manifestovala tokom prethodnih popisa (1948, 1953, 1961, 1971, 1981), kada su Bunjevci i Šokci podvođeni pod Hrvate, tako da je pripadnicima bunjevačke i šokačke zajednicama ovoga puta omogućeno da se slobodno izjasne o svojoj etničkoj pripadnosti.[19]
Etnički sastav uredi
Ukupno - 2.012.517
|
Etničke karte Vojvodine 1991. po naseljima | |||||||||||||||||||
Etnički sastav | Srbi | Mađari | Jugosloveni | Hrvati | Slovaci | Rumuni | Crnogorci | ||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
-
Etnički sastav Vojvodine po naseljima 1991. godine
Verski sastav uredi
Ukupno - 2.013.889
- Pravoslavna - 1.170.694 (58,13%)
- Katolička - 458.683 (22,78%)
- Protestantska - 78.925 (3,92%)
- Islamska - 9.775 (0,49%)
- Judaistička - 284 (0,01%)
- Nepoznato - 211.345
Verske karte Vojvodine 1991. | |||||||||||||||||||
Verski sastav | Pravoslavna | Katolička | Protestantska | ||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
-
Verski sastav Vojvodine po naseljima 1991. godine
Popis stanovništva 2002. godine uredi
Etnički sastav uredi
narodnost | broj | % |
ukupno | 2.031.992 | 100 |
Srbi | 1.321.807 | 65,05 |
Mađari | 290.207 | 14,28 |
Slovaci | 56.637 | 2,79 |
Hrvati | 56.546 | 2,78 |
Jugosloveni | 49.881 | 2,45 |
Crnogorci | 35.513 | 1,75 |
Rumuni | 30.419 | 1,5 |
Romi | 29.057 | 1,43 |
Bunjevci | 19.766 | 0,97 |
Rusini | 15.626 | 0,77 |
Makedonci | 11.785 | 0,58 |
Ukrajinci | 4.635 | 0,23 |
Muslimani | 3.634 | 0,18 |
Nemci | 3.154 | 0,16 |
Slovenci | 2.005 | 0,1 |
Albanci | 1.695 | 0,08 |
Bugari | 1.658 | 0,08 |
Česi | 1.648 | 0,08 |
Rusi | 940 | 0,05 |
Goranci | 606 | 0,03 |
Bošnjaci | 417 | 0,02 |
Vlasi | 101 | 0 |
ostali | 5.311 | 0,26 |
regionalni identitet | 10.154 | 0,5 |
neizjašnjeni | 55.016 | 2,71 |
nepoznato | 23.774 | 1,17 |
-
Etnički sastav Vojvodine po naseljima 2002. godine
-
Etnički sastav Vojvodine po naseljima 2002. godine
-
Etnički sastav Vojvodine po naseljima 2002. Godine (svi Sloveni su uračunati zajedno)
-
Etnički sastav stanovništva Vojvodine 2002. godine - podaci po naseljima
-
Udeo Srba u Vojvodini po naseljima 2002. godine
-
Udeo Mađara u Vojvodini po naseljima 2002. godine
-
Udeo Slovaka u Vojvodini po naseljima 2002. godine
-
Udeo Rumuna u Vojvodini po naseljima 2002. godine
-
Udeo Hrvata u Vojvodini po naseljima 2002.
-
Etnički sastav stanovništva Vojvodine 2002. godine - podaci po opštinama
-
Udeo Srba u Vojvodini po opštinama 2002. godine
-
Udeo Mađara u Vojvodini po opštinama 2002. godine
-
Naselja u Vojvodini sa slovačkom, rusinskom i češkom apsolutnom i relativnom većinom 2002. godine
-
Naselja u Vojvodini sa crnogorskom, bunjevačkom i hrvatskom apsolutnom i relativnom većinom 2002. godine
Verski sastav uredi
veroispovest | broj | % |
ukupno | 2.031.992 | 100 |
Pravoslavna | 1.401.475 | 68,97 |
Katolička | 388.313 | 19,11 |
Protestantska | 72.159 | 3,55 |
Islamska | 8.073 | 0,40 |
Judaistička | 329 | 0,02 |
Neizjašnjen | 101.144 | 4,98 |
Nepoznato | 42.876 | 2,11 |
Verske karte Vojvodine 2002. | |||||||||||||||||||
Verski sastav | Pravoslavna | Katolička | Protestantska | Verski sastav | |||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Jezički sastav uredi
-
Jezički sastav stanovništva Vojvodine 2002. godine - podaci po opštinama
Popis stanovništva 2011. godine uredi
Etnički sastav uredi
narodnost | broj | % |
ukupno | 1.931.809 | 100 |
Srbi | 1.289.635 | 66,76 |
Mađari | 251.136 | 13,00 |
Slovaci | 50.321 | 2,60 |
Hrvati | 47.033 | 2,43 |
Romi | 42.391 | 2,19 |
Rumuni | 25.410 | 1,32 |
Crnogorci | 22.141 | 1,15 |
Bunjevci | 16.469 | 0,85 |
Rusini | 13.928 | 0,72 |
Jugosloveni | 12.176 | 0,63 |
Makedonci | 10.392 | 0,54 |
Ukrajinci | 4.202 | 0,22 |
Muslimani | 3.360 | 0,17 |
Nemci | 3.272 | 0,17 |
Albanci | 2.251 | 0,12 |
Slovenci | 1.815 | 0,09 |
Bugari | 1.489 | 0,08 |
Goranci | 1.179 | 0,06 |
Rusi | 1.173 | 0,06 |
Bošnjaci | 780 | 0,04 |
Vlasi | 170 | 0,01 |
ostali | 6.710 | 0,35 |
regionalna pripadnost | 28.567 | 1,48 |
neizjašnjeni | 81.018 | 4,19 |
nepoznato | 14.791 | 0,77 |
-
Etnički sastav stanovništva Vojvodine 2011. godine - podaci po naseljima
-
Etnički sastav stanovništva Vojvodine 2011. godine - podaci po opštinama i gradovima
-
Etnički sastav stanovništva Vojvodine 2011. godine - podaci po opštinama i gradovima
-
Procenat Srba 2011. godine - podaci po opštinama i gradovima Vojvodine
-
Procenat Mađara 2011. godine - podaci po opštinama i gradovima Vojvodine
-
Procenat Srba u Vojvodini prema popisu iz 2011. godine po naseljima
-
Procenat Mađara u Vojvodini 2011. godine - podaci po naseljima
-
Procenat Rumuna u Vojvodini 2011. godine - po naseljima
-
Procenat Crnogoraca u Vojvodini 2011. godine - po naseljima
-
Procenat Roma u Vojvodini prema popisu iz 2011. godine po naseljima
-
Procenat Hrvata u Vojvodini prema popisu iz 2011. godine po naseljima
-
Procenat Slovaka u Vojvodini prema popisu iz 2011. godine po naseljima
Verski sastav uredi
Od ukupno 1.931.809 stanovnika:
- Pravoslavna 1 357 137 (70,25%)
- Katolička 336 691 (17,43%)
- Protestantska 64 029 (3,31%)
- Islamska 14 206 (0,74%)
-
Procenat stanovništva Vojvodine prema veroispovesti 2011. godine po naseljima
-
Verski sastav stanovništva Vojvodine 2011. godine - podaci po opštinama i gradovima
-
Verski sastav stanovništva Vojvodine 2011. godine - podaci po opštinama i gradovima
Jezički sastav uredi
-
Procenat stanovništva Vojvodine prema maternjem jeziku, po naseljima, 2011. godine
-
Jezički sastav stanovništva Vojvodine 2011. godine - podaci po opštinama i gradovima
-
Jezički sastav stanovništva Vojvodine 2011. godine - podaci po opštinama i gradovima
Naselja uredi
-
Veći gradovi u Vojvodini po popisu iz 2011. godine.
Popis stanovništva 2022. godine[20] uredi
Etnički sastav uredi
Narodnost | broj | % |
---|---|---|
ukupno | 1.740.230 | 100 |
Srbi | 1.190.785 | 68,42 |
Mađari | 182.321 | 10,47 |
Slovaci | 39.807 | 2,28 |
Hrvati | 32.684 | 1,87 |
Romi | 40.938 | 2,35 |
Rumuni | 19.595 | 1,12 |
Crnogorci | 12.424 | 0,71 |
Bunjevci | 10.949 | 0,62 |
Rusini | 11.207 | 0,64 |
Jugosloveni | 12.438 | 0,71 |
Makedonci | 7.021 | 0,40 |
Ukrajinci | 3.133 | 0,17 |
Muslimani | 2.419 | 0,13 |
Nemci | 1.985 | 0,11 |
Albanci | 1.935 | 0,11 |
Slovenci | 1.291 | 0,07 |
Bugari | 1.123 | 0,06 |
Goranci | 1.283 | 0,07 |
Rusi | 4.208 | 0,24 |
Bošnjaci | 718 | 0,04 |
Vlasi | 185 | 0,01 |
Ostali | 8.024 | 0,46 |
regionalna pripadnost | 9.985 | 0,57 |
neizjašnjeni | 70.339 | 4,04 |
nepoznato | 73.433 | 4,21 |
Verski sastav[21] uredi
Od ukupno 1.740.230 stanovnika:
Pravoslavna 1.228.236 (70,57 %)
Katolička 243.587 (13,99 %)
Protestantska 47.568 (2,73 %)
Islamska 15.049 (0,86 %)
Etničke grupe Vojvodine uredi
Vojvodina je poznata po svojoj etničkoj raznolikosti. Etničke grupe Vojvodine nabrojane su sledećim redom:
Srbi uredi
Srbi čine apsolutnu etničku većinu stanovništva Vojvodine. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Vojvodini je živelo 1.289.635 Srba, i oni su činili 66,76% stanovništva ovog regiona. Srbi su takođe većinsko stanovništvo u većini vojvođanskih opština i većih gradova. Od velikih gradova, Srbi ne čine većinu stanovništva u Subotici, koja ima etnički mešano stanovništvo, ali je srpski jezik glavni jezik u Subotici. Srbi čine većinu stanovništva u sledećim velikim gradovima Vojvodine: Novom Sadu (76%), Somboru (64%), Sremskoj Mitrovici (87%), Kikindi (76%), Zrenjaninu (74%), Pančevu (76%), Vršcu (73%), Rumi (86%), Bačkoj Palanci (78%), Inđiji (84%), Kuli (52%), Apatinu (61%) i Temerinu (64%). Ostale opštine u kojima Srbi čine većinu stanovništva su: Nova Crnja (70%), Novi Bečej (69%), Sečanj (69%), Žitište (60%), Novi Kneževac (59%), Alibunar (56%), Bela Crkva (74%), Kovin (75%), Opovo (86%), Plandište (54%), Odžaci (82%), Beočin (68%), Srbobran (67%), Sremski Karlovci (76%), Titel (85%), Žabalj (86%), Irig (79%), Pećinci (92%), Stara Pazova (81%) i Šid (77%). Srbi takođe predstavljaju najbrojniju etničku grupu u etnički mešovitim opštinama Vrbas (48%) i Bač (46%). Srpski jezik je jedan od šest službenih jezika Vojvodine, a to je takođe i glavni jezik koji se govori u ovoj pokrajini.
-
Udeo Srba u Vojvodini po naseljima 2002. godine
-
Procenat Srba u Vojvodini prema popisu stanovništva iz 2011. godine po naseljima
-
Udeo Srba u Vojvodini po opštinama 2002. godine
-
Udeo Srba u Vojvodini po opštinama i gradovima 2011. godine
Mađari uredi
Mađari uglavnom žive u severnom delu Vojvodine (najviše u severnoj Bačkoj). Oni čine većinsko stanovništvo u šest vojvođanskih opština: Kanjiži (86%), Senti (81%), Adi (77%), Bačkoj Topoli (59%), Malom Iđošu (56%) i Čoki (52%). Skorenovac je najjužnije mesto u Srbiji sa većinskim mađarskim stanovništvom, Sekeljima. Mađari takođe predstavljaju najbrojniju etničku grupu u etnički mešovitim opštinama Bečej (49%) i Subotica (38%). Oko 60% vojvođanskih Mađara živi na području ovih osam opština. Prema popisu iz 2011, u Vojvodini ukupno ima 251.136 Mađara. Oni čine 13,00% stanovništva pokrajine i druga su etnička grupa po brojnosti. Mađarski jezik je jedan od šest službenih jezika Vojvodine.
-
Udeo Mađara u Vojvodini po naseljima 2002. godine
-
Procenat Mađara u Vojvodini prema popisu iz 2011. godine po naseljima
-
Udeo Mađara u Vojvodini po opštinama 2002. godine
-
Udeo Mađara u Vojvodini po opštinama i gradovima 2011. godine
Slovaci uredi
Slovaci su treća po brojnosti etnička grupa u Vojvodini i čine većinu stanovništva u opštini Bački Petrovac (65%), a takođe predstavljaju najbrojniju etničku grupu u etnički mešovitoj opštini Kovačica (41%). U Vojvodini prema popisu iz 2011, živi 50.321 Slovaka i oni čine 2,60% stanovništva pokrajine. Slovački jezik je jedan od šest službenih jezika Vojvodine.
-
Udeo Slovaka u Vojvodini po naseljima 2002. godine
-
Procenat Slovaka u Vojvodini prema popisu iz 2011. godine po naseljima
Hrvati uredi
U Vojvodini prema popisu iz 2011, živi 47.033 Hrvata i oni čine 2,43% stanovništva pokrajine. Hrvatski jezik je jedan od šest službenih jezika Vojvodine.
-
Udeo Hrvata u Vojvodini po naseljima 2011. godine
Jugosloveni uredi
U Vojvodini prema popisu iz 2011 živi 12.176 etničkih Jugoslovena, koji čine 0,63% stanovništva pokrajine. Uglavnom govore srpskim jezikom.
Crnogorci uredi
U Vojvodini živi 35.513 etničkih Crnogoraca, koji oni čine 1,75% stanovništva pokrajine. Uglavnom govore srpskim jezikom.
-
Procenat etničkih Crnogoraca u Vojvodini prema popisu iz 2011. godine, po naseljima
Rumuni uredi
U Vojvodini živi 30.419 Rumuna i oni čine 1,50% stanovništva pokrajine. Rumunski jezik je jedan od šest službenih jezika Vojvodine.
-
Udeo Rumuna u Vojvodini po naseljima 2002. godine
-
Procenat Rumuna u Vojvodini prema popisu iz 2011. godine po naseljima
Romi uredi
U Vojvodini živi 29.057 Roma i oni čine 1,43% stanovništva pokrajine. Romski jezik nije služben u Vojvodini, ali se na ovom jeziku emituje TV program, a izdaju se i druge publikacije.
-
Procenat Roma u Vojvodini prema popisu iz 2011. godine po naseljima
Bunjevci uredi
Bunjevci su etnička grupa koja uglavnom živi na severu Vojvodine. U Vojvodini živi 19.766 Bunjevaca. Bunjevci govore ikavskim i ekavskim dijalektom srpskog jezika.
Rusini uredi
Prema popisu iz 2011. godine, u Vojvodini živi 13.928 pripadnika rusinskog naroda, a rusinski jezik je jedan od šest službenih jezika u pokrajini. Doseljavanje Rusina na područje današnje Vojvodine započelo je sredinom 18. veka, za vreme habzburške vlasti. Vojvođanski Rusini su većim delom grkokatoličke veroispovesti (75%), a manjim delom su pravoslavci (18%). Rusini u Srbiji govore panonskim narečjem rusinskog jezika i koriste rusinsku ćirilicu. Rusinski jezik spada u grupu istočnoslovenskih jezika. Vojvođanski Rusini imaju nekoliko manjinskih ustanova i organizacija, među kojima su: Nacionalni savet rusinske nacionalne manjine, Zavod za kulturu vojvođanskih Rusina, Društvo za rusinski jezik, književnost i kulturu i Matica rusinska.
Makedonci uredi
U Vojvodini živi 11.785 etničkih Makedonaca i oni uglavnom govore makedonski jezik. Mesta u kojima čine značajnu etničku manjinu su mesta Plandište, Glogonj, Dužine, Kačarevo i Jabuka (Pančevo) koja se sa 32,54% Makedonaca smatra važnim uporištem Makedonaca u Vojvodini. Makedonski jezik je jedan od službenih jezika u mestima Jabuka (Pančevo), Dužine i Plandište.
Ukrajinci uredi
U Vojvodini živi 4.635 etničkih Ukrajinaca i oni uglavnom govore ukrajinskim jezikom.
Muslimani uredi
U Vojvodini živi 3.634 etničkih Muslimana i oni uglavnom govore srpskim jezikom. Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, u Srbiji je živelo 19.503 etničkih Muslimana, od kojih je 15.869 živelo u Centralnoj Srbiji, a 3.634 u Vojvodini.
Nemci uredi
U Vojvodini živi 3.154 etničkih Nemaca i oni uglavnom govore nemački jezik. Nemačko stanovništvo u Vojvodini je ranije bilo brojnije (oko 350.000 pre Drugog svetskog rata), ali se većina Nemaca iselila u Nemačku posle Drugog svetskog rata.
Slovenci uredi
U Vojvodini živi 2.005 Slovenaca i oni uglavnom govore slovenački jezik.
Albanci uredi
U Vojvodini živi 1.695 Albanaca i oni uglavnom govore albanski jezik.
Bugari uredi
U Vojvodini živi 1.658 Bugara i oni uglavnom govore bugarski jezik.
Česi uredi
U Vojvodini živi 1.648 Čeha i oni uglavnom govore češki jezik.
Rusi uredi
U Vojvodini živi 940 Rusa i oni uglavnom govore ruski jezik.
Goranci uredi
U Vojvodini živi 606 Goranaca i oni uglavnom govore srpski jezik. Etnički Goranci uglavnom žive na Kosovu i Metohiji.
Bošnjaci uredi
U Vojvodini živi 417 Bošnjaka i oni uglavnom govore bošnjački jezik.
Vlasi uredi
U Vojvodini živi 101 etnički Vlah. Vlasi uglavnom žive u Centralnoj Srbiji i govore vlaški jezik.
Šokci uredi
Šokci su mala etnička grupa, koja uglavnom živi u Vojvodini. U Srbiji živi 1.864 Šokaca i oni uglavnom govore srpski jezik. U prošlosti je šokačko stanovništvo bilo brojnije (preko 20.000 u 19. veku).
Jevreji uredi
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, u Novom Sadu je živelo 206 etničkih Jevreja. U prošlosti je jevrejsko stanovništvo Vojvodine bilo brojnije (oko 19.000 pre Drugog svetskog rata), ali je najveći broj njih ubijen za vreme fašističke okupacije u Drugom svetskom ratu. Vojvođanski Jevreji su uglavnom govorili Jidiš jezikom.
Aškalije uredi
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, u Novom Sadu je živelo 287 etničkih Aškalija. Aškalije su ranije smatrani delom romskog naroda, ali su sada priznati kao posebna etnička zajednica. Aškalije uglavnom žive na Kosovu i Metohiji i govore albanski jezik. Potomci su albanizovanih kosovskih Roma, a tvrde da su njihovi preci na Balkan došli iz Palestine (njihovo ime je nastalo od imena grada Aškelon u današnjem Izraelu).
Egipćani uredi
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, u Novom Sadu je živelo 201 etničkih Egipćana. Egipćani su ranije smatrani delom romskog naroda, ali su sada priznati kao posebna etnička zajednica. Egipćani uglavnom žive na Kosovu i Metohiji i govore albanski jezik. Potomci su albanizovanih kosovskih Roma, a tvrde da su njihovi preci na Balkan došli iz Egipta.
Grci uredi
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, u Novom Sadu je živeo 191 etnički Grk.
Poljaci uredi
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, u Novom Sadu je živelo 103 etnička Poljaka.
Kinezi uredi
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, u Novom Sadu je zvanično živelo samo 27 etničkih Kineza, ali je stvarno prisustvo ove etničke zajednice znatno veće. Iako su Kinezi skorašnji doseljenici u Vojvodinu, u Novom Sadu, a i drugim gradovima pokrajine, ima mnogo kineskih prodavnica i restorana.
Karte uredi
-
Etnički sastav Vojvodine po naseljima 2002. godine
-
Etnički sastav Vojvodine po naseljima 2002. godine
-
Etnički sastav Vojvodine 2002. godine - podaci po naseljima
-
Etnički sastav Vojvodine 2002. godine - podaci po opštinama
-
Etnički sastav Vojvodine 2011. godine - podaci po opštinama i gradovima
-
Naselja u Vojvodini sa slovačkom, rusinskom i češkom apsolutnom i relativnom većinom 2002. godine
-
Naselja u Vojvodini sa crnogorskom, bunjevačkom i hrvatskom apsolutnom i relativnom većinom 2002. godine
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ Kovačević 1981, str. 109-124.
- ^ Radonić 2008, str. 129.
- ^ Kocsis-Hodosi 2001, str. 155
- ^ Dr Dušan J. Popović, Srbi u Vojvodini, knjiga 2, Novi Sad. 1990. pp. 26.
- ^ Dr Dušan J. Popović, Srbi u Vojvodini, knjiga 2, Novi Sad. 1990. pp. 27.
- ^ „An International Symposium "Southeastern Europe 1918-1995"”. Pristupljeno 1. 4. 2013. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (11. april 2000)
- ^ Ivan Jakšić, Iz popisa stanovništva Ugarske početkom XVIII veka, Novi Sad. 1966. pp. 19.
- ^ a b Jovan Pejin, Velikomađarski kapric, Zrenjanin. 2007. pp. 28.
- ^ Milan Tutorov, Banatska rapsodija, Novi Sad. 2001. pp. 261.
- ^ a b v g d đ e „www.hungarian-history.hu[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 24. 11. 2005. g. Pristupljeno 15. 11. 2008. Sukob URL—vikiveza (pomoć)
- ^ a b v g d Saša Kicošev - Drago Njegovan, Razvoj etničke i verske strukture Vojvodine, Novi Sad, 2010.
- ^ A. J. P. Taylor, The Habsburg Monarchy 1809-1918, 1948.
- ^ Đurić 1924.
- ^ http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1948/pdf/G19484001.pdf
- ^ Lazo M. Kostić, Srpska Vojvodina i njene manjine, Novi Sad. 1999. pp. 33.
- ^ Vladimir Djurić, Slobodan Ćurčić and Saša Kicošev, The Ethnic Structure of the Population in Vojvodina, The Serbian Questions in The Balkans, University of Belgrade, publisher - Faculty of Geography, Belgrade 1995.
- ^ Popis Stanovništva 1961. Knjiga 6. Vitalna, Etnička, i Migraciona Obeležja. Beograd, 1967. XXIX
- ^ Popis Stanovništva, Domaćinstava, i Stanova u 1961. Godini. Nacionalni Sastav Stanovništva FNR Jugoslavije. Knjiga 3. Beograd, 1994.
- ^ Mrđen 2002, str. 77-103.
- ^ „Republički zavod za statistiku Republike Srbije” (PDF). april 2023. godine. Arhivirano iz originala 26. 10. 2023. g. Pristupljeno 03. 11. 2023. Proverite vrednost paramet(a)ra za datum:
|date=
(pomoć) - ^ „Republički zavod za statistiku Republike Srbije”. Stanovništvo prema veroispovesti. Pristupljeno 3. 11. 2023.
Literatura uredi
- Antunović, Ivan (1882). Razprava o podunavskih i potisanskih Bunjevcih i Šokcih u pogledu narodnom, vjerskom, umnom, gradjanskom i gospodarskom (PDF). Beč.
- Grupković, Dragutin, ur. (1988). Uporedni pregled rezultata popisa od 1921-1981. godine. Beograd: Savezni zavod za statistiku.
- Đere, Zoltan (2004). „Skica promena etničkog sastava stanovništva na tlu današnje Vojvodine 1526—1910. godine”. Istraživanja. 15: 105—123.
- Đurić, Dragiša M., ur. (1924). Prethodni rezultati popisa stanovništva u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca: 31. januara 1921. godine. Beograd: Direkcija državne statistike.
- Ivanić, Ivan (1899). Bunjevci i Šokci u Bačkoj, Baranji i Lici (istorija, etnografija, kultura, društvo, brojno i privredno stanje, etničke osobine) (PDF). Beograd.
- Ivić, Aleksa (1929). Istorija Srba u Vojvodini od najstarijih vremena do osnivanja potisko-pomoriške granice (1703). Novi Sad: Matica srpska.
- Jankulov, Borislav (1961). Pregled kolonizacije Vojvodine u XVIII i XIX veku (1. izd.). Novi Sad: Matica srpska.
- Kovačević, Jovan I. (1981). „Doseljenje Slovena na Balkansko poluostrvo”. Istorija srpskog naroda. 1. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 109—124.
- Kocsis, Karoly; Kocsis-Hodosi, Eszter (2001). Ethnic Geography of the Hungarian Minorities in the Carpathian Basin. Simon Publications LLC. str. 155. ISBN 978-1-931313-75-9.
- Kočović, Bogoljub (1998a). Etnički i demografski razvoj u Jugoslaviji od 1921. do 1991. godine (po svim zvaničnim a u nekim slučajevima i korigovanim popisima). 1. Paris: Association Dialogue.
- Kočović, Bogoljub (1998b). Etnički i demografski razvoj u Jugoslaviji od 1921. do 1991. godine (po svim zvaničnim a u nekim slučajevima i korigovanim popisima). 2. Paris: Association Dialogue.
- Lađević, Petar, ur. (2014). Etnokonfesionalni i jezički mozaik Srbije (PDF). Beograd: Republički zavod za statistiku.
- Mrđen, Snježana (2002). „Narodnost u popisima: Promjenljiva i nestalna kategorija”. Stanovništvo. 40: 77—103.
- Novak, Ante, ur. (1954). Konačni rezultati popisa stanovništva od 15 marta 1948 godine. 9. Beograd: Savezni zavod za statistiku.
- Penev, Goran, ur. (2006). Stanovništvo i domaćinstva Srbije prema popisu 2002. godine (PDF). Beograd: Republički zavod za statistiku.
- Popović, Dušan J. (1950). Srbi u Sremu do 1736/7: Istorija naselja i stanovništva. Beograd: Srpska akademija nauka.
- Popović, Dušan J. (1952). Srbi u Bačkoj do kraja osamnaestog veka: Istorija naselja i stanovništva. Beograd: Naučna knjiga.
- Popović, Dušan J. (1955). Srbi u Banatu do kraja osamnaestog veka: Istorija naselja i stanovništva. Beograd: Naučna knjiga.
- Popović, Dušan J. (1957). Srbi u Vojvodini. Knj. 1: Od najstarijih vremena do Karlovačkog mira 1699. Novi Sad: Matica srpska.
- Popović, Dušan J. (1959). Srbi u Vojvodini. Knj. 2: Od Karlovačkog mira 1699 do Temišvarskog sabora 1790. Novi Sad: Matica srpska.
- Popović, Dušan J. (1963). Srbi u Vojvodini. Knj. 3: Oo Temišvarskog sabora 1790 do Blagoveštenskog sabora 1861. Novi Sad: Matica srpska.
- Radonić, Jovan (2008). Srbija i Ugarska u srednjem veku, zbornik Vojvodina. I. Novi Sad: PROMETEJ. str. 129.