Zatvoren prednji nelabijalizovan samoglasnik
Vidi još: IPA, Suglasnici
prednji | gotovo prednji | srednji | gotovo zadnji | zadnji | |
zatvoren | |||||
gotovo zatvoren | |||||
poluzatvoren | |||||
srednji | |||||
poluotvoren | |||||
gotovo otvoren | |||||
otvoren |
Kada se znakovi pojavljuju u parovima,
desni znak predstavlja labijalizovani samoglasnik.
desni znak predstavlja labijalizovani samoglasnik.
Zatvoren prednji nelabijalizovan samoglasnik je samoglasnik, koji se koristi u nekim govornim jezicima. Simbol u Međunarodnoj fonetskoj azbuci koji predstavlja ovaj zvuk je i, i odgovarajući X-SAMPA simbol je i.
Karakteristike uredi
- Visina samoglasnika je zatvoren, što znači da je vrh jezika postavljen što bliže krovu usta bez stvaranja suženja da bi se smatrao kao suglasnik.
- Mesto izgovora je prednji, što znači da je vrh jezika postavljen što bliže prednjem delu usta bez stvaranja suženja da bi se smatrao kao suglasnik.
- Labijalizovanost samoglasnika je nelabijalizovan, što znači da su usne raširene.
Pojava uredi
Jezik | Reč | IPA | Značenje | Napomene | |
---|---|---|---|---|---|
Abhaski | ажьырныҳәа | [aʑirnuħʷo] | 'januar' | Vidi abkasku fonologiju | |
Afrikans | dankie | [daŋki] | 'hvala' | ||
Albanski | mali | [mali] | 'planina' | ||
Arapski | standardni[1] | دين | [d̪iːn] | 'religija' | Vidi arapsku fonologiju |
Jermenski | իմ | [im] | 'moje' | ||
Azerski | dili | [dili] | 'drvo' | ||
Baskijski | bizar | [bis̻ar] | 'brada' | ||
Bengalski | আমি | [ami] | 'Ja' | ||
Burmanski | ? | [sə sá bjì] | 'Ja jedem sada' | ||
Katalonski[2] | sis | [sis] | 'šest' | Vidi katalonski pravopis | |
Čikaso | lhinko | [ɬinko] | 'biti debeo' | ||
Kineski | kantonski | [詩] greška: {{lang}}: neprepoznata oznaka jezika: zh-yue-Hani (pomoć)/[si1] greška: {{lang}}: tekst ima iskošenu naznaku (pomoć) | [siː˥] | 'pesma' | Vidi standardni kantonski |
mandarinski | 北京/[Běijīng] greška: {{lang}}: tekst ima iskošenu naznaku (pomoć) | [peɪ˨˩ tɕiŋ˥˥] | 'Peking' | Vidi standardni mandarinski | |
Hrvatski | vino | [viːno̞] | 'vino' | ||
Češki | bílý | [ˈbiːliː] | 'bel' | Vidi češki pravopis | |
Dahalo | [ʡáɬi] | 'debelo' | |||
Danski | bilist | [b̥iˈlisd] | 'vozač' | Vidi danski pravopis | |
Holandski[3] | biet | [bit] | 'repa' | Vidi holandski pravopis | |
Engleski[4] | free | [friː] | 'slobodan' | ||
Estonski | tiik | [tiːk] | 'jezerce' | ||
Farski | il | [iːl] | 'samo' | ||
Finski[5] | viisi | [viːsi] | 'pet' | Vidi finski pravopis | |
Francuski[6] | fini | [fini] | 'završeno' | Vidi francuski pravopis | |
Gruzinski[7] | სამი | [ˈsɑmi] | 'tri' | ||
Njemački | Ziel | [tsiːl] | 'gol' | Vidi nemački pravopis | |
Grčki | υγιεινή | [iˌʝiiˈni] | 'higijena' | Takođe predstavljen sa <οι> i <υι>. Vidi savremenu Grčku fonologiju | |
Gvarani | ha’ukuri | [haʔukuri] | 'Gvarani' | ||
Haida | gii | [?] | '?' | ||
Havajski | makani | [makani] | 'vetrić' | Vidi havajski pravopis | |
Hebrejski | דיר | [diʁ] | 'kokošinjac' | Hebrejski samoglasnici nisu prikazani u pismu, vidi Nekudot i hebrejsku fonologiju | |
Hindi | तीन | [t̪in] | 'tri' | Vidi Hindi-Urdu fonologiju | |
Mađarski[8] | ív | [iːv] | 'luk' | Vidi mađarski pravopis | |
Islandski | líka | [liːka] | 'takođe' | Vidi islandski pravopis | |
Indonežanski | ini | [ini] | 'ovo' | ||
Irski | sí | [ʃiː] | 'ona' | Vidi irski pravopis | |
Italijanski[9] | bile | [ˈbile] | 'ljutnost' | Vidi italijanski pravopis | |
Japanski[10] | 銀/[gin] greška: {{lang}}: tekst ima iskošenu naznaku (pomoć) | [ɡiɴ] | 'srebro' | Vidi japanski pravopis | |
Korejski | 시장/[sijang] greška: {{lang}}: tekst ima iskošenu naznaku (pomoć) | [ɕiˈd͡ʑaŋ] | 'gladnost' | Vidi korejski pravopis | |
Kurdski | zîndu | [ziːndu] | 'živ' | ||
Makedonski | јазик | [jazik] | 'jezik' | ||
Malteški | bieb | [biːb] | 'vrata' | ||
Mongolski[11] | долоо | [xiɾɘ̆] | 'prašina' | ||
Navaho | biwosh | [biɣʷoʃ] | 'njegov kaktus' | ||
Norveški | is | [iːs] | 'led' | Vidi norveški pravopis | |
Oksitanski | Severni i Južni | miralhar | [miraˈʎa] | 'odraziti' | |
Gaskonski | polida | [?] | 'lep' | ||
Paštu | پانير | [pɑˈnir] | 'sir' | ||
Persijski | کی | [kiː] | 'ko' | Vidi persijski pravopis | |
Piraha | baíxi | [màíʔì] | 'roditelj' | ||
Poljski[12] | miś | [miɕ] (pomoć·info) | 'meca' | Vidi poljski pravopis | |
Portugalski[13] | li | [liː] | 'Ja sam čitao' | Vidi portugalski pravopis | |
Kečua | allin | [ˈaʎin] | 'dobro' | ||
Rumunski | insulă | [ˈinsulə] | 'ostrvo' | Vidi rumunski pravopis | |
Ruski[14] | лист | [lʲist] | 'list' | Vidi ruski pravopis. Nalazi se samo u početku reči ili posle palatizovanih suglasnika. Vidi rusku fonologiju | |
Škotski gelski | chì | [xiː] | 'vidit ću' | ||
Srpski | милина/milina | [milina] | 'milina' | ||
Seri | cmiique | [ˈkw̃ĩːkːɛ] | 'osoba' | ||
Sindi | سنڌي | [sɪndʱiː] | 'Sindi' | ||
Siu | Lakota[15][16] | ǧí | [ʀí] | 'je braun' | |
Slovački | chlapi | [xlapi] | 'ljudi' | ||
Španski[17] | tipo | [ˈt̪ipo̞] | 'tip' | Može se takođe predstaviti sa <y>. | |
Svahili | miti | [miti] | 'drveća' | ||
Švedski | is | [iːs] (pomoć·info) | 'led' | Vidi švedski pravopis | |
Tagalog | silya | [ˈsiljɐ] | 'stolica' | ||
Tadžički | бинӣ | [biˈniː] | 'nos' | ||
Tajlandski[18] | ? | [krìt] | 'nož' | ||
Turski | ip | [ip] | 'kanap' | Vidi turski pravopis | |
Kavkaski | [ɡʲi] | 'srce' | Alofon od /ə/ posle palatizovanih suglasnika. Vidi kavkasku fonologiju | ||
Udmurtski[19] | ? | [ovorte] | 'da informiše' | ||
Ukrajinski | кіт | [kit] | 'mačka' | Vidi ukrajinski pravopis | |
Vijetnamski | ty | [tī] | 'biro' | Vidi vijetnamski pravopis | |
Voro | kirotas | [kʲirotas] | 'on piše' | ||
Velški | hir | [hiːr] | 'dugo' | ||
Zapotek | Tilquiapan[20] | diza | [d̪iza] | 'Zapotek' | |
Zulu | umuzi | [uˈmuːzi] | 'selo' |
Reference uredi
- ^ Thelwall 1990, str. 38
- ^ Carbonell & Llisterri 1992, str. 54
- ^ Gussenhoven 1992, str. 47
- ^ Roach 2004, str. 240
- ^ Iivonen & Harnud 2005, str. 60, 66
- ^ Fougeron & Smith 1993, str. 73
- ^ Shosted & Chikovani 2006, str. 261-262
- ^ Szende 1994, str. 92
- ^ Rogers & d'Arcangeli 2004, str. 119
- ^ Okada 1991, str. 94
- ^ Iivonen & Harnud 2005, str. 62, 66-67
- ^ Jassem 2003, str. 105
- ^ Cruz-Ferreira 1995, str. 91
- ^ Jones & Ward 1969, str. 30
- ^ Rood & Taylor 1996
- ^ Konzorcijum za Lakota jezik (2004). Lakota slova i zvukovi.
- ^ Martínez-Celdrán, Fernández-Planas & Carrera-Sabaté 2003, str. 256
- ^ Tingsabadh & Abramson 1993, str. 24
- ^ Iivonen & Harnud 2005, str. 64, 68
- ^ Merrill 2008, str. 109
Literatura uredi
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |