Poluzatvoren labijalizovan samoglasnik srednjeg reda
prednji | gotovo prednji | srednji | gotovo zadnji | zadnji | |
zatvoren | |||||
gotovo zatvoren | |||||
poluzatvoren | |||||
srednji | |||||
poluotvoren | |||||
gotovo otvoren | |||||
otvoren |
desni znak predstavlja labijalizovani samoglasnik.
Poluzatvoren labijalizovan samoglasnik srednjeg reda je samoglasnik, koji se koristi u nekim govornim jezicima. Simbol u Međunarodnoj fonetskoj azbuci koji predstavlja ovaj zvuk je ɵ, i odgovarajući X-SAMPA simbol je 8. Simbol ɵ je malo slovo 'o' sa vodoravnom crtom, i ne bi ga trebalo pomešati sa grčkim slovom teta (θ), koji u IPA je suglasnik bezvučni dentalni frikativ.
Simbol za poluzatvoren labijalizovan samoglasnik srednjeg reda može se koristiti sa spuštajećom dijakritikom [ɵ̞], da označi labijalizovan srednji samoglasnik srednjeg reda.
Slovo ɵ se koristi u nekoliko latinično-izvedene alfabete, kao što je jedna za Janalif, ali u tom jeziku on označava drugačiji zvuk nego što to radi u okviru IPA. Slovo je homografik sa ćiriličnim Ө. Broj u unikodu je U+019F, i simbol je zove „latinično slovo o sa srednjom tildom“.
Karakteristike uredi
- Visina samoglasnika je poluzatvoren, što znači da je vrh jezika postavljen između zatvorenog samoglasnika i samoglasnika srednje visine.
- Mesto izgovora je srednji, što znači da se jezik nalazi na pola puta između prednjeg samoglasnika i zadnjeg samoglasnika.
- Samoglasnik je labijalizovan, što znači da su usne zaobljene.
Pojava uredi
Jezik | Reč | IPA | Značenje | Napomene | |
---|---|---|---|---|---|
Kineski | kantonski | 出/ceot7 | [tsʰɵt˥] | 'ići van' | Vidi standardni kantonski |
Engleski | neki dijalekti | cooperate | [kʰɵˈɒpəɹeɪt] | 'sarađivati' | Redukcovan /oʊ/ u dijalektima koji čuvaju labijalizovanost |
australijski[1][2] | bird | [bɵːd] | 'ptica' | Vidi australijsku englesku fonologiju | |
Džordi | goat | [ɡɵːt] | 'koza' | Odgovara /oʊ/ u drugim dijalektima. | |
Mongolski[3] | ? | [ʊlɵŋ] | 'korovi' | ||
Švedski | dum | [dɵmː] | 'glup' | ||
Toda | ? | [pɵːr̘] | 'ime' |
Reference uredi
- ^ Cox, F.M. (2006), „The acoustic characteristics of /hVd/ vowels in the speech of some Australian teenagers”, Australian Journal of Linguistics, 26 (2): 147—179, S2CID 62226994, doi:10.1080/07268600600885494
- ^ Durie, M.; Hajek, J. (1994), „A revised standard phonemic orthography for Australian English vowels”, Australian Journal of Linguistics, 14 (1): 93—107, doi:10.1080/07268609408599503
- ^ Iivonen & Harnud 2005, str. 62, 66-67
Literatura uredi
- Iivonen, Antti; Harnud, Huhe (2005), „Acoustical comparison of the monophthong systems in Finnish, Mongolian and Udmurt”, Journal of the International Phonetic Association, 35 (1): 59—71, S2CID 145733117, doi:10.1017/S002510030500191X