Jelena Pančić Kostić

Jelena Pančić Kostić (Pirot, 15. novembar 1866Pirot, 12. novembar 1937) bila je prva školovana babica u Pirotu. U popularnoj kulturi i novinskim člancima navodi se kao najveća i neprežaljena ljubav srpskog književnika Stevana Sremca, iz vremena kada je kao gimnazijski profesor boravio u Pirotu.

Jelena Pančić Kostić
Jelena Pančić Kostić
Datum rođenja(1866-11-15)15. novembar 1866.
Mesto rođenjaPirotOsmansko carstvo
Datum smrti12. novembar 1937.(1937-11-12) (70 god.)
Mesto smrtiPirotKraljevina Jugoslavija
ZanimanjeBabica

Biografija

uredi

Rođena je u Pirotu 1866. godine od oca Pantelije, pravoslavnog sveštenika, i majke Ruske.[1] Bila je udata za Josifa Kostića, ekonoma pirotske bolnice, koji se kasnije odao alkoholizmu. Njihov nesrećan brak dodatno je bio otežan tragičnim okolnostima, budući da su im deca rano pomrla.[2]

1899. godine postala je jedna od prvih šest polaznica novoosnovane Škole za babice u Beogradu, a po završetku kursa radila je kao prva obrazovana babica u Pirotu sve do svoje smrti 1937. godine. Jelena je još za života kuću u kojoj je stanovala zaveštala Fondu siromašnih učenika pirotskih osnovnih škola.[1]

Odlukom Gradske uprave Pirot iz 2019. godine, jedna manja prigradska ulica u Pirotu nazvana je po Jeleni Kostić.[3]

Nesuđenica Stevana Sremca

uredi

U savremenoj literaturi i medijskim člancima Jelena Pančić redovno se navodi kao najveća ljubav srpskog književnika Stevana Sremca, iz vremena njegovog profesorovanja u Pirotu od 1881. do 1883. godine. Svedočanstva o piščevoj ljubavi prema Jeleni Pančić ipak treba uzeti s određenom rezervom jer su zasnovana samo na iskazima sedamdesetogodišnje Jelene datim učitelju Ćiri Rančiću, suprugu njene sestre.[4] Prema potonjim kazivanjima Ćire Rančića, šesnaestogodišnja Jelena je kao izuzetno lepa devojka i iz ugledne porodice imala više prosaca, a navodno je jedan od njih bio i tadašnji profesor pirotske Gimnazije Stevan Sremac. Ipak, kako je Sremac bio vatreni liberal, a Jelenin otac Pantelija pristalica Napredne stranke, naposletku je prema Rančićevim navodima upravo ta pripadnost suprotstavljenim političkim opcijama stala na put ovoj ljubavi. Naime, jedan anoniman Sremčev članak, u kome je kritikujući rad lokalnih vlasti naglasio da u Pirotu žare i pale tri Pante, među kojima se jedan razlikuje samo po tome što se zvanično potpisuje „Pantelija“[a], presudio je da Pantelija svoju ćerku da drugom proscu.[5][6] U popularnoj kulturi i medijskim tekstovima upravo se ova Sremčeva neostvarena ljubav uzima kao razlog što je do kraja života ostao neženja.[7][8]

Napomene

uredi
  1. ^ To su bili nekadašnji profesor Velike škole i poznati istoričar Panta Srećković, tada okružni načelnik u Pirotu, zatim sreski starešina Panta Drobnjak i naravno pop Pantelija Pančić, otac Sremčeve drage.

Reference

uredi
  1. ^ a b Lazarević, Davor (2016). Česi, Poljaci i Slovaci u Pirotu : (1878-1918). str. 115. 
  2. ^ Petković, Milica (2008). Žene Ponišavlja. str. 70. 
  3. ^ „“Svoje” ulice u Pirotu dobijaju Katarina Levandis, Neša Leptir, Dragan Nikolić, Mali Rista, Dragoljub Jovanović, braća Cekić i Garotić…”. Grad Pirot. Pristupljeno 12. 3. 2023. 
  4. ^ Nikolić, Goran (2022). „Potiskivanje saznanja o vanrednom stanju u Pirotskom okrugu posle Srpsko-bugarskog rata 1885. u svetlu analize ratnih sećanja Svetozara Magdalenića”. Pirotski zbornik. 47: 74. 
  5. ^ „Nesuđenica Stevana Sremca”. Priče starog Pirota. 2018. Pristupljeno 12. 3. 2023. 
  6. ^ Stanojević, Fotije (1996). Lilić, Borislava, ur. Pirot i pirotske prilike. str. 30. 
  7. ^ „Deca su joj umrla veoma mlada, muž se propio, ona tugovala: Ko je ŽENA zbog koje je STEVAN SREMAC zauvek ostao NEŽENJA?”. Glossy. 2022. Pristupljeno 12. 3. 2023. 
  8. ^ „NEUZVRAĆENA LJUBAV VELIKOG PISCA Zašto je Stevan Sremac ostao neženja”. 2016. Pristupljeno 12. 3. 2023.