Јетрењаче

Jetrenjače (lat. Hepaticae, Marchantiophyta) predstavljaju klasu biljaka iz razdela mahovina. Većina jetrenjača živi na vlažnim staništima i stoga ispoljavaju higromorfnu građu. Retke su vrste koje naseljavaju izrazito suva staništa. Uopšte uzeto Hepaticae imaju ulogu u sastavu kriptogamskih biljnih zajednica. Vrste ove klase imaju dorzoventralnu građu gametofita, tj. kod njega je gornja strana drugačije izgrađena od donje. Kod nižih oblika on se sastoji iz puzećeg talusa, a kod viših je raščlanjen na stabaoce i listiće. Bespolna generacija, koju sačinjava sporogon, ima dršku i čauru.

Jetrenjače
Vremenski raspon: 472–0 Ma
srednji ordovicijum[1] do danas
"Hepaticae", 1904
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Marchantiophyta
klase i redovi

Klasifikacija uredi

Sphacrocarpales uredi

Predstavnici ovog reda sa jednostavno građenim talusom, koji imaju ili oblik rozete i žive na zemlji (npr. Sphaerocarpus) ili je talus uspravan i podseća na nabrana krila (pr. Riella, živi u vodi). Inreresantno je da je kod reda Sphaerocarpusa prvi put pronađen jedan polni hromozom, a ovaj red se koristi kao ogledna biljka u genetici.

Marchantiales uredi

Predstavnici ovog reda imaju relativno dobro diferenciran talus. Talus je puzeći, dihotomo razgranat, i ima dorziventralnu građu. Na gornjoj strani talusa, epidermis ima kutikulu skoro nepropustljivu za vodu, ispod koje se nalaze veći intercelularni prostori, tzv. vazdušne komorice. Sa donje strane talusa su rizoidi i naročite ljuspe - amfigastrije. Anteridije i arhegonije se nalaze odvojeno jedna od druge na površini talusa, ili na različitim individuama. U većini slučajeva sporogon se sastoji iz kratke drške i čaure. Najpoznatiji predstavnik ovog reda je Marchamtia polymorpha. Gametofit maršancije se sastoji od samog talusa i na njemu obrazovanh polnih organa (anteridije i arhegonije), dok je sporofit predstavljen samo sporogonom. Prema ovome, gametofit je glavna, dominirajuća generacija.

Calobryales uredi

Predstavnici ovog reda imaju uspravno stabaoce bez rizoida i tri reda jednakih listića. U Evropi se pojavljuju vrste roda Haplomitrium.

Jungermaniales uredi

Pretežno tropske biljke, koje žive na zemlji ili na stablima, a ponekad i na listovima šumskih biljaka. Većinom je telo raščlanjeno na više-manje poleglo, razgranato, dorzoventralno stabaoce i jednoslojne listiće, koji su poređani u dva reda na bočnim stranama stabaoceta. U stabaocetu nema provodnog tkiva. Poznati su rodovi: Pellia, Blasia, Metzgeria i drugi.

Anthocerotales uredi

Ovaj red obuhvata mali broj kalcifobnih vrsta, sa talusom jednostavne građe, veličine od svega nekoliko centimetara (npr. Anthoceros laevis).[2]

Porodice uredi

Rodovi uredi

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ Walker, Matt. "Fossils of earliest land plants discovered in Argentina" [1]. (BBC, Earth News, 2010).
  2. ^ Momčilo Kojić, Sofija Pekić, Zora Dajić, Botanika 9. izdanje, Izdavačka kuća „Draganić” , Beograd 2004.

Literatura uredi

  • Crandall-Stotler, Barbara; Stotler, Raymond E. (2000). „Morphology and classification of the Marchantiophyta”. Ur.: A. Jonathan Shaw & Bernard Goffinet (Eds.). Bryophyte Biology. Cambridge: Cambridge University Press. str. 21. ISBN 978-0-521-66097-6. 

Spoljašnje veze uredi