Jonin sarkofag je kameni sarkofag s hrišćanskim obeležjima koji potiče s kraja III i početka IV veka. Pronađen je u Beogradu, na Dorćolu 1885. godine na mestu gde se nalazila rimska nekropola. Značajan je kao arheološki dokaz prisustva hrišćanstva na prostoru Beograda i često se naziva „Beogradskim svetim kamenom“.

Danas se nalazi u Velikom barutnom magacinu u donjem gradu Beogradske tvrđave.

Na sarkofagu su uklesani hrišćanski simboli, kao i hrišćanska scena iz Starog zaveta, iz života proroka Jone i prikaz Hrista Spasitelja kao Dobrog pastira, koji je simbol prolaznosti zemaljskog i večnosti nebeskog života. Ta metafora često je upotrebljavana u istoriji, kao simbol Hrista koji na ramenima nosi jagnje.[1]

Dimenzije sarkofaga su 218 x 116 x 28 cm. Izrađen je od šupljikavog krečnjaka. Osnova je pravougaonog oblika, a poklopac je na dve vode i zaravljen je na vrhu, sa akroterijama na uglovima i jednom pravougaonom na sredini.[2]

Izvori

uredi
  1. ^ [ http://www.novosti.rs/vesti/beograd.74.html:453468-Beogradske-price-Prvi-hriscanski-beleg-u-Beogradu Večernje novosti: „Beogradske priče: Prvi hrišćanski beleg u Beogradu“ (13. septembar 2013)]
  2. ^ „Beogradska tvrđava: „Prezentacija Joninog sarkofaga – nova čitanja u javnom prostoru. Arhivirano iz originala 12. 03. 2014. g. Pristupljeno 12. 03. 2014.