Jugoistočnosolomonski jezici
Jugoistočnosolomonski jezici su jezički kompleks ili porodica jezika i jedna od grana okeanskih jezika. Sastoji se od 26 jezika koji su u upotrebi na jugoistoku Solomonovih Ostrva, od vrha ostrva Santa Izabel do ostrva Makira (ranije San Kristobal). Činjenica da postoji mala razlika među ovim jezicima, u poređenju sa drugim granama okeanskih jezika slične veličine u Melaneziji, upućuje na zaključak da je do njihovog širenja i podele došlo u relativno skoroj prošlosti.[2] Bugotujski je jedan od najkonzervativnijih jezika.
| Jugoistočnosolomonski jezici | |
|---|---|
| Geografska rasprostranjenost | Melanezija |
| Jezička klasifikacija | Austronežanski jezici
|
| Podpodela | |
| Glotolog | sout2853[1] |
 Jugoistočnosolomonski jezici | |
Jezici uredi
Prema Linču, Rosu i Krauliju (2002), jezici ove porodice su podeljeni na sledeći način:[3]
- Bugotujsko-gelajsko-gvadalkanalski jezici
- Bugotujski
- Gelajsko-gvadalkanalski jezici
- Gelajski jezici: lengojski i gelajski
- Gvadalkanalski jezici: biraojski, garijski, malangojski i talisejski
- Longujsko-malaitsko-makirski jezici
- Longujski
- Malaitsko-makirski jezici
- Malaitski
- Srednjoseverni malaitski jezici: severnomalaitski (toabaitski, baelelejski, baegujski i fatalečki), laujski, kvaraejski, langalangajski (ili valajski), gulalajski, kvajoski i doriojski
- Južnomalaitski jezici: areareski, maraujski i orohajski
- Makirski jezici (ili sankristobalski): arosijski, faganski, baurojski, kahuajsko–ovajski i ?marauvavski
- Saski
- Malaitski
Osnovni rečnik uredi
Osnovni rečnik (vokabular) u mnogim jugoistočnim solomonskim jezicima je nepravilan, a mnogi oblici nemaju praokeanske kognate.[4] U tabeli ispod, jezici gelajski i arosijski su upoređeni sa tri severozapadnosolomonska jezika. Nepravilni oblici su pisani iskošeno.
Srpski ruka uho jetra kost koža Praokeanski *lima *taliŋa *qate *suRi *kulit Ririjski karisi ŋgel tutuen punda kapat Zabanski kame taliŋa kola huma kafu Maringijski lima khuli khebu knubra guli Gelajski lima kuli ate huli gui-guli Arosijski rima kariŋa rogo su-suri ʔuri-ʔuri
Reference uredi
- ^ Hammarström, Harald; Forkel, Robert; Haspelmath, Martin; Bank, Sebastian, ur. (2016). „Southeast Solomonic”. Glottolog 2.7. Jena: Max Planck Institute for the Science of Human History.
- ^ Lynch, John, Malcolm Ross & Terry Crowley. 2002. The Oceanic languages. Richmond, Surrey: Curzon Press.
- ^ Lynch, John; Ross, Malcolm; Crowley, Terry (2002). The Oceanic languages. Richmond, Surrey: Curzon. ISBN 978-0-7007-1128-4. OCLC 48929366.
- ^ Pawley, Andrew. Explaining the Aberrant Austronesian Languages of Southeast Melanesia: 150 Years of Debate. Journal of the Polynesian Society, The, Vol. 115, No. 3, Sept 2006: 215-258.
Literatura uredi
- Tryon, Darrell T. and B. D. Hackman. 1983. Solomon Islands Languages: An Internal Classification. (Pacific Linguistics: Series C, 72.) Canberra: Research School of Pacific and Asian Studies, Australian National University
- Greenhill, Simon J. (2019). „CLDF:Wordlist”. CLDF dataset derived from Tryon and Hackman's "Solomon Islands Languages" from 1983. doi:10.5281/zenodo.3535809.