Џиновски афрички пуж
Džinovski afrički kopneni puž ili banana puž (lat. Achatina achatina) je vrsta veoma velikog, puža plućaša, iz porodice Achatinidae. Naziv Achatina potiče od grčke reči za Ahat (dragi kamen).
Džinovski afrički puž | |
---|---|
![]() | |
Kakum, Nacionalni park, Gana | |
Naučna klasifikacija ![]() | |
Domen: | Eukaryota |
Carstvo: | Animalia |
Tip: | Mollusca |
Klasa: | Gastropoda |
Kladus: | Heterobranchia |
Kladus: | Euthyneura |
Kladus: | Panpulmonata |
Kladus: | Eupulmonata |
Kladus: | Stylommatophora |
Podred: | Achatinina |
Natporodica: | Achatinoidea |
Rod: | Achatina |
Vrsta: | A. achatina
|
Binomno ime | |
Achatina achatina (Linnaeus, 1758)
| |
Sinonimi | |
Bulla achatina Linnaeus, 1758 |
Opis
urediLjušture ovih puževa često dostižu dužinu do 18 centimetara i prečnik od 9 centimetara u najširem delu. U prirodi su beleženi primerci sa ljušturama dimenzija 30×15 centimetara, što ih čini najvećim kopnenim puževima na planeti.[1]
-
Jedinka u prirodi
-
Ioung
-
Ljuštura
-
Crtež
Rasprostranjenje
urediVrsta nastanjuje obalni pojas Zapadne Afrike, do 300 kilometara u kopno. Teritorije država Sijera Leone, Liberija, Obala slonovače, Togo, Benin, Gana i Nigerija. Smatraju se potencijalno ozbiljnim štetočinama, invazivnom vrstom koja može naneti velike štete u agrikulturi, prirodnim staništima, zdravlju ljudi i trgovini. Srodna vrsta puža, Achatina fulica, već je naselila neka Karipska ostrva, kao što je Barbados. Puževi roda Achatina su se već nastanili u Floridi, gde ih smatraju štetočinama.[2]
Ekologija
urediKao i svi puževi, džinovski afrički kopneni puž je hermafrodit, što znači da ima i muške i ženske polne organe. Svaki puž može da snese do 1200 jaja godišnje. Achatina achatina predstavlja važan izvor proteina u ishrani nekih zapadno-afričkih etničkih grupa. Ova vrsta takođe ima i potencijal za komercijalni uzgoj. Zbog svoje veličine i potencijalne brzine razmnožavanja može postati opasna štetočina i opasnost za alohtoni ekosistem u koji dospe. Veličina populacije ove vrste može se kontrolisati kroz bolest koju izaziva bakterija Aeromonas liquefaciens. Džinovski afrički kopneni puž nema prirodne neprijatelje.[3]
Reference
uredi- ^ Woodward, Samuel Peckworth (1868). Manual of the Mollusca: A Treatise on Recent and Fossil Shells. Virtue& Company. str. 97. Arhivirano iz originala 21. 05. 2016. g.
- ^ „Achatina achatina” (PDF). USDA Animal and Plant Health Inspection Service. Arhivirano iz originala (pdf) 08. 07. 2010. g.
- ^ Hodasi, J. K. M. (1979). „LIFE-HISTORY STUDIES OF ACHATINA (ACHATINA) ACHATINA (LINNÉ)”. Journal of Molluscan Studies. 45 (3): 328—339.