Википедија

Džungla

Džungla je zemljišni pokrivač sa gustom šumom i teško prohodnom vegetacijom, obično u tropima. Primjena termina se uveliko razlikovala tokom posljednjih vijekova. Prije sedamdesetih godina 20. vijeka, tropske kišne šume su se uopšteno zvale džungle, ali ova terminologija je prestala da se koristi. Džungle u zapadnoj literaturi i filmu mogu predstavljati necivilizovani prostor izvan kontrole evropskog kolonijalizma.

Džungla na ostrvu Tioman u Maleziji
Džungla u Kambodži

Etimologija uredi

Riječ džungla u srpski je došla iz engleskog jezika (engl. Jungle). Potiče od sanskrtske riječi Jangla (sansk. जङ्गल), koja znači suvo, suva zemlja ili pustinja.[1] Iako se sanskrtska riječ odnosi na suvu zemlju, sugeriše da anglo-indijska interpretacija označava gust „neprohodan šiprag [gustiš]”,[2] dok drugi tvrde da kognitivna riječ na urdu jeziku odnosi na šumu.[3] Izraz je raširen u mnogim jezicima Indijskog potkontinenta i Iranske visoravni, gdje se obično koristi za biljke koje rastu na mjestima ranijih prašuma ili za neurednu tropsku vegetaciju koja preuzima napuštena područja.[4]

Divljina uredi

Zato što se džungle javljaju na svim naseljenima kopnenim masama i mogu sadržati brojnu vegetaciju i vrste zemljišta u različitim klimatskim zonama, divljina džungla se ne može neposredno definisati.

Različita upotreba uredi

Kao gusta i neprohodna vegetacija uredi

 
Tipična neprohodna džungla u Australiji

Jedan od najčešćih značenja riječi džungla je zemljište obraslo neprohodnom vegetacijom na nivou tla, posebno u tropima. Obično je takva vegetacija dovoljno gusta da ometa kretanje ljudi, pa putnike primorava da je presjeku.[5][6][7] Ova definicija razliku je prašumu i džunglu, budući da je prizemlje prašuma obično čisto od vegetacije zbog nedostatka sunčeve svjetlosti, pa je stoga relativno olakšano kretanje.[8][9] Džungle mogu postojati unutar ili na obodima prašuma u oblastima u kojima su prašume otvorene zbog prirodnog poremećaja poput uragana ili ljudskim aktivnostima poput sječa.[10][11] Sukcesivna vegetacija koja izvire nakon ovakvog poremećaja prašume je gusta i neprohodna i „tipična” za džunglu. Džungla se takođe obično formira uz obode prašume kao što su obale potoka, zbog veće raspoložive svjetlosti na nivou tla.[8]

Monsunske šume i mangrove se obično nazivaju džungama ove vrste. Imajući prozirniju krošnju od prašuma, monsunske šume obično imaju gusto prizemlje sa brojnim lijanama i šibljem koje otežava kretanje,[5][12] dok potporno korijenje i niska krošnja mangrova proizvode slične poteškoće.[13][14]

Kao vlažna šuma uredi

 
Džungla koja prekriva obalu rijeke u kišnoj šimu u Kamerunu

S obzirom da su evropski istraživači prvobitno putovali rijekama kroz tropske kišne šume, gusta teško prohodna vegetacija koja je prekiravala obale potoka, ostavila je pogrešan utisak da takvi uslovi džungle postoje u cijeloj šumi. Zbog toga, pogrešno se pretpostavljalo da je cijela šuma neprohodna džungla.[15][16] Čini se da je to za posljedicu imalo da za termin džungla drugo najpopularnije značenje bude vlažna tropska šuma.[17] Džungla je u ovom kontekstu posebno povezana sa tropskim kišnim šumama,[7][18] ali može se proširiti i na maglovite šume, umjerene kišne šume i mangrove,[17][19] bez referenci na vegetacijsku strukturu ili mogućnost prohodnosti.

Riječ „kišna šuma” u velikoj mjeri je zamijenila „džunglu” kao opisni termin za vlašnu tropsku šumu, lingivstička tranzicija koja se dogodila sedamdesetih godina 20. vijeka.[20]

Kao metafora uredi

Riječ "džungla" se u metaforičkom značenju koristi za predeo gdje nema ljudi i gdje je pusto.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „jungle | Origin and meaning of jungle by Online Etymology Dictionary”. www.etymonline.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 6. 2. 2020. 
  2. ^ Zimmermann, Francis (1999). The Jungle and the Aroma of Meats: An Ecological Theme in Hindu Medicine (na jeziku: engleski). Motilal Banarsidass Publ. ISBN 978-81-208-1618-3. Pristupljeno 6. 2. 2020. 
  3. ^ Dove, Michael (1992). „The Dialectical History of 'Jungle' in Pakistan: An Examination of the Relationship between Nature and Culture”. Journal of Anthropological Research (na jeziku: engleski). 48: 231—263. Arhivirano iz originala 06. 02. 2020. g. Pristupljeno 6. 2. 2020. 
  4. ^ Henry Yule; Arthur Burnell. Hobson-Jobson/J (na jeziku: engleski) — preko Vikizvornika. 
  5. ^ a b „Tropical Forests”. /www4.uwsp.edu (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 10. 10. 2012. g. Pristupljeno 6. 2. 2020. 
  6. ^ „Rain Forest - An introducion”. library.thinkquest.org (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 2. 7. 2012. g. Pristupljeno 6. 2. 2020. 
  7. ^ a b Nygren, Anja (1. 11. 2006). „Representations of Tropical Forests and Tropical Forest-Dwellers in Travel Accounts of National Geographic”. Environmental Values (na jeziku: engleski). 15 (4): 505—525. doi:10.3197/096327106779116140. Pristupljeno 6. 2. 2020. 
  8. ^ a b „Tropical Wet Realms Of Central Africa, Part I”. suny.oneonta.edu (na jeziku: engleski). Pristupljeno 6. 2. 2020. 
  9. ^ „Blue Planet Biomes - Rainforest Biome”. blueplanetbiomes.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 6. 2. 2020. 
  10. ^ Kricher, John C. (1999). A Neotropical Companion: An Introduction to the Animals, Plants, and Ecosystems of the New World Tropics (na jeziku: engleski). Princeton University Press. ISBN 978-0-691-00974-2. Pristupljeno 6. 2. 2020. 
  11. ^ „Ecology L4.OO”. utm.edu (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 28. 2. 2006. g. Pristupljeno 6. 2. 2020. 
  12. ^ „Terrestrial Biomes” (PDF). Wku.edu (Western Kentucky University, Department of Geography and Geology). Arhivirano iz originala (PDF) 27. 5. 2013. g. Pristupljeno 29. 11. 2012. 
  13. ^ Holguin, Gina; Guzman, M. Antonia; Bashan, Yoav (septembar 1992). „Two new nitrogen-fixing bacteria from the rhizosphere of mangrove trees: Their isolation, identification and in vitro interaction with rhizosphere sp.”. FEMS Microbiology Letters (na jeziku: engleski). 101 (3): 207—216. doi:10.1111/j.1574-6968.1992.tb05777.x. Pristupljeno 6. 2. 2020. 
  14. ^ Abdoullah, Namdar; Nusrath, Asima (2011). „Tsunami numerical modeling and mitigation”. Ur.: Iacoviello, Francesco; Susmel, Luca. Frattura ed Integrità Strutturale: Annals 2010. Gruppo Italiano Frattura. ISBN 978-88-95940-41-0. Pristupljeno 6. 2. 2020. 
  15. ^ Sterling, T. (1973). The World's Wild Places: The Amazon (na jeziku: engleski). Time Life International. Pristupljeno 18. 2. 2020. 
  16. ^ Baumann, Paul R. (2009). „Tropical Wet Realms of Central Africa, Part 1”. employees.oneonta.edu (na jeziku: engleski). Oneonta.edu. Pristupljeno 18. 2. 2020. 
  17. ^ a b Purser, Bruce (2003). Jungle Bugs: Masters of Camouflage and Mimicry (na jeziku: engleski). Firefly Books. ISBN 978-1-55297-663-0. Pristupljeno 18. 2. 2020. 
  18. ^ Birtles, Terry G. (oktobar 1997). „First contact: colonial European preconceptions of tropical Queensland rainforest and its people”. Journal of Historical Geography (na jeziku: engleski). 23 (4): 393—417. doi:10.1006/jhge.1997.0060. Pristupljeno 18. 2. 2020. 
  19. ^ „Jungle and Malaria in Bengal”. The Indian Medical Gazette (na jeziku: engleski). 65 (11): 639—640. novembar 1930. ISSN 0019-5863. Pristupljeno 18. 2. 2020. 
  20. ^ Rogers, Charlotte (2012). Jungle Fever: Exploring Madness and Medicine in Twentieth-century Tropical Narratives (na jeziku: engleski). Vanderbilt University Press. ISBN 978-0-8265-1831-6. Pristupljeno 18. 2. 2020. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi

 
Džungla na Vikimedijinoj ostavi.
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Џунгла&oldid=27614512”