Agatokle od Egipta

Agatoklo od Egipta (do 202. p. n. e.) bio je jedan od dvojice najmoćnijih ministara egipatskoga kralja Ptolemeja IV Filopatora. On i njegova sestra Agatokleja imali su gotovo neograničen uticaj na kralja. Nakon smrti Ptolemeja IV Filopatora uz podršku Sosibija ubio je kraljevu ženu i sestru Arsinoju III, pa je sa Sosibijem 204. p. n. e. postao regent petogodišnjega Ptolemeja V Epifana. Tokom 202. p. n. e. izbila je pobuna naroda nezadovoljnoga ubistvom Arsinoje. Razjarena masa rastrgala je Agatokleovu sestru, majku i rođake, a Agatokla su ubili prijatelji poštedevši ga okrutne smrti.

Neograničen uticaj na kralja uredi

Njegov otac je bio Agatokle, a majka Enanta. U mladosti je bio jedan od dvorjana na Ptolemejevom dvoru. Agatokla i njegovu sestru Agatokleju upoznala je sa Ptolemejem IV Filopatorom njihova ambiciozna majka Enanta. Agatokleja je postala kraljeva ljubavnica. Iako se Ptolemej IV Filopator oženio 220. p. n. e. svojom sestrom Arsinojom III ipak je Agatokleja i dalje ostala kraljeva omiljena ljubavnica. Brat i sestra ostvarili su ogroman i neograničen uticaj na kralja.

Četvrti sirijski rat uredi

Sosibije je bio glavni Ptolemejev ministar, koji je prema Polibiju bio majstor za spletke i koji je likvidirao mnoge članove kraljevske porodice. Sosibije je pored Agatokla i njegove sestre Agatokleje imao najjači uticaj na Ptolemeja IV Filopatora, koji je zanemarivao svoje državničke dužnosti i odavao se razvratu i pijanstvu. Egipat je pod njihovom upravom nespreman dočekao Četvrti sirijski rat, pa je Antioh Veliki 219. p. n. e. lako zauzeo velike delove Koile Sirije. Sosibije i Agatokle su onda započeli pregovore sa Antiohom, sa ciljem da dobiju na vremenu da bi obučili novu egipatsku vojsku i da bi regrutovali najamnike u Grčkoj. Zahvljujući više lukavosti Sosibija uspeli su da reorganizuju i stvore vojsku uz pomoć koje je Egipat pobedio 217. p. n. e. u bici kod Rafije.

Staratelji petogodišnjega kralja uredi

Kada je umro kralj Ptolemej IV Filopator Sosibije i Agatoklo su nastojali da sakriju tu vest od javnosti. Bojeći se da će regentstvo da preuzme udovica i sestra preminuloga kralja Arsinoja III njih dvojica su organizovali njeno ubistvo. Dosta dugo su sakrivali tu informaciju, sve dok nisu dobro pripremili teren. Sosibije i Agatoklo od Egipta su se proglasili regentima petogodišnjega kralja Ptolemeja V Epifana. Pozvali su se na lažni testament Ptolemeja IV Filopatora. U to vreme Sosibije je već imao manju moć od Agatoklea, a nakon nekoga vremena izgleda da ga je Agatoklo likvidirao. Brigu o kralju detetu preuzeli su Agatokleova majka Enanta i sestra Agatokleja. U narodu je vladala nezadovoljstvo zbog ubistva Arsinoje, ali Agatoklo je preduzeo određene mere da zaštiti svoj položaj. Rešio se najuglednijih ljudi, a nezadovoljstvo vojske je stišao isplatom plata. Skopu je poslao u Etoliju da skuplja nove najamnike i da uz pomoć njih popuni gardu. Bojao se da bi stara vojska mogla da bude protiv njega.

Pobuna uredi

Čim se osetio dovoljno sigurnim da je učvrstio svoju vlast Agatoklo se vratio starim običajima. Doveo je nove ljude na dvor i odao se kao i ranije pijankama i razvratu zanemarujući državničke poslove. Zbog svih tih postupaka i zbog ubistva Arsinoje izbila je 202. p. n. e. pobuna, kojoj je na čelo stao Tlepolem, komandant Peluzijske oblasti. Tokom noći Tlepolem je sa makedonskom vojskom opkolio kraljevsku palatu. Pred palatu pored makedonske došla je i pobunjena egipatska vojska i građani. Masa se okupila oko kraljevske palate. Makedonska vojska je prva zauzela deo palate i onda su tražili da im se preda maloletni kralj Ptolemej V Epifan.

Rastrgani od gomile uredi

Agatokle je molio gardu da posreduje između njega i makedonske vojske, koja je zauzela palatu. Pristao je da se odrekne položaja kraljevoga staratelja i samo je molio da mu se poštedi život. Posrednik je bio Aristomen, ali makedonski vojnici nisu ništa obećavali, nego su samo tražili da im se preda kralj. Agatoklo i Agatokleja su nakon toga plakali i molili da im se poštedi život i predali su kralja. Nakon toga mogli su da odu kući. Međutim Sosibije Mlađi je nagovorio dete kralja da kaže da ubice njegove majke Arsinoje treba da budu kažnjene. Nakon toga pohvatani su Agatoklo, Agatokleja, njihova majka Enanta i glavni saradnici. Agatokla su ubile njegove pristalice, da ne bi bio izložen okrutnoj smrti. Agatokleja, njene sestre i majka Enanta bile su izložene besu gomile, koja ih je rastrgala.

Vidi još uredi

Izvori uredi