Adaptacija ličnosti

Adaptacija ličnosti je jedan od modela ličnosti, odnosno jedna od metoda za analiziranje i klasifikovanje karakteristika koje čine lični identitet svakog pojedinca. Adaptacija ličnosti uključuje faktore kao što su karakter, bihejvioralno predstavljanje i razvojnu istoriju date osobe. Model su razvili Pol Ver, psihijatar i psihoterapeut, i Teibi Keler, klinički psiholog i psihoterapeut.[1]

Poreklo modela uredi

Pol Ver je prvi uočio šest adaptacija nakon što je lečio adolescente u okviru jednog bolničkog programa. Počeo je da shvata da svaka osoba ima mali broj načina na koje se može prilagoditi u svojoj primarnoj porodici kako bi preživela i ispunila očekivanja. Keler je takođe počeo da razlikuje šest različitih obrazaca ličnosti nakon što je sproveo projekat istraživanja raznih aspekata ličnosti. Keler se naročito interesovao za proces ličosti - kako ljudi rade stvari, i za sadržaj - šta ljudi rade.[2]

Pretpostavke uredi

Model adaptacija ličosti počiva na pet pretpostavki:

  1. Postoji šest osnovnih adaptacija koje pojedinci razvijaju kao rezultat svog genetskog programiranja i ranih životnih iskustava.
  2. Adaptacije su univerzalne zato što svaki čovek ima neku njihovu kombinaciju.
  3. Svaka osoba ima barem jednu adaptaciju za preživljavanje, odnosno jednu za predstavljanje.
  4. Adaptacija za preživljavanje je razvijena kao sredstvo brige za sebe onda kada je poverenje u okruženje srušeno. Adaptacija za predstavljanje je razvijena radi iispunjavanja očekivanja u okviru porodice.
  5. U radu sa terapeutom ili savetnikom ovaj model pomaže terapeutu ili savetniku za ostvarivanje odnosa razumevanja i empatije u odnosu prema klijentu.

Razlika u odnosu na poremećaje ličnosti uredi

Adaptacija ličnosti nije isto što i poremećaj ličnosti. Poremećaji ličnnosti dati u DSM-IV-TR predstavljaju dijagnostičke oznake većine negativnih odnosno disfunkcionalnih aspekata adaptacije ličosti. Nasuprot tome, adaptacija ličnosti ličnosti znači da se pozitivni aspekti adaptacija razmatraju zajedno sa negativnim kako bi dali izbalansiran pogled na osobu. Te adaptacije osoba doživljava kao svoju najbolju opciju za preživljavanje i ispunjavanje očekivanja svoje primarne porodice. Stoga, duž celog spektra mentalnog zdravlja mogu da se vide različite adaptacije ličnosti, potpuno zdrave osobe do potpuno disfunkcionalne osobe. Drugim rečima, poremećaj ličnosti predstavlja nivo funkcionalnosti osobe koji je više patološki, dok adaptacije ličnosti predstavljaju adaptivni stil neke osobe.

Šest adaptacija uredi

Pol Ver je svakom od šest adaptacija dao formalni naziv, izveden iz tradicionalne psihijatrijske prakse. Tih šest modela su:[3]

  1. Histerična/histrionična
  2. Opsesivno-kompulzivna
  3. Paranoidna
  4. Šizoidna
  5. Pasivno-agresivna
  6. Antisocijalna

Kako bi se izbegao potencijalni problem mešanja adaptacija sa poremećajima ličnosti, uvedeni su kolokvijalni nazivi koji su osmišljeni tako da prenesu poruku da svaki od njih predstavlja adaptivni stil - kontinuum od zdravlja do funkcionalnosti:[3]

  1. Histerik/histrionik - entuzijastični hiperreaktor
  2. Opsesivno-kompulzivan - odgovorni radoholičar
  3. Paranoidan - briljantni skeptik
  4. Šizoidan - kreativni sanjar
  5. Pasivno-agresivan - razigrani antagonista
  6. Antisocijalan - šarmantni manipulator

Reference uredi

  1. ^ Ware, Paul (1983). „Personality Adaptations: (Doors to Therapy)”. Transactional Analysis Journal (na jeziku: engleski). 13 (1): 11—19. ISSN 0362-1537. doi:10.1177/036215378301300104. 
  2. ^ Magnavita, Jeffrey J. (2004-02-15). Handbook of Personality Disorders: Theory and Practice (na jeziku: engleski). John Wiley & Sons. ISBN 978-0-471-48234-5. 
  3. ^ a b Joines, Vann. (2002). Personality adaptations : a new guide to human understanding in psychotherapy and counselling. Stewart, Ian, 1940-. Nottingham: Lifespace. ISBN 1-870244-01-X. OCLC 48195624.