Aluvijalne ravni su široke ravnice pored reka.[1] Nastale su akumulacionim delovanjema reka. Sastoje se od rečnih nanosa (gline izmešane sa sitnim peskom) i lesa. U njima su rečna korita plitko usečena, pa se i pri malom porastu vodostaja reke izlivaju i plave okolni teren. Zbog toga su radovi na njihovoj regulaciji, kao i izgradnji odbrambenih nasipa započeti još u XVIII veku. Uređenje njihovih tokova dobiva naročit intenzitet nakon Drugog svetskog rata. Danas je najveći deo aluvijalnih ravni zaštićen od poplava i pretvoren u obradive površi.

Plavna ravan (centar) u aluvijalnoj ravni Vajmakariri reke, Novi Zeland
Mala, usečena aluvijalna ravan Red Rok kanjona u Kaliforniji

Reference

uredi
  1. ^ „Glossary of Landform and Geologic Terms”. National Soil Survey Handbook—Part 629. National Cooperative Soil Survey. 2013. Arhivirano iz originala (PDF) 22. 10. 2016. g. Pristupljeno 17. 8. 2016. 

Spoljašnje veze

uredi