Anageneza
Anageneza (filetička promena) je tip evolucione promene, koja podrazumeva promene u učestalostima alela u populacijama, a ne događaj grananja (kladogeneza). Kada dovoljan broj mutacija bude fiksiran u inicijalnoj populaciji, može se opisivati nova vrsta, tj. može se govoriti o specijaciji. Ključno za specijaciju anagenezom je da se čitava populacija promenila, tj da se predačka smatra izumrlom — usled čega jedan od osnovnih kriterijuma za biološko određenje vrste (reproduktivna izolacija) nije moguće verifikovati. Anageneza se može smatrati filetičkom (gradualnom) evolucijom.[1]
Termin anageneza uveo je u biologiju Hajat 1866. godine, označavajući početne stadijume razvoja viših taksonomskih kategorija živog sveta. Renš je 1947. anagenezom označava pojavu novih organa i usavršavanje strukturnih tipova tokom evolucije većih sistematskih grupa organizama.[2]
Reference
uredi- ^ Evolution &, Social; History; Grinin, Leonid; Korotayev, Andrey. „Aromorphoses in Biological and Social Evolution: Some General Rules for Biological and Social Forms of Macroevolution”. Akademija.
- ^ Strotz, Luke C.; Allen, Andrew P. (2013-02-19). „Assessing the role of cladogenesis in macroevolution by integrating fossil and molecular evidence”. Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America. 110 (8): 2904—2909. ISSN 0027-8424. PMC 3581934 . PMID 23378632. doi:10.1073/pnas.1208302110.
Spoljašnje veze
uredi- Grafički predstavljena razlika kladogeneza-anageneza Arhivirano na sajtu Wayback Machine (27. avgust 2006)