Antički makedonski kalendar

Antički makedonski kalendar je lunisolarni kalendar korišćen u antičkoj Makedoniji u 1. milenijumu stare ere. Sastojao se od 12 sinodičkih lunarnih meseci (tj. 354 dana u godini), sa povremenim interkalarnim mesecima kako bi ostao u koraku sa godišnjim dobima. U vreme kada je korišćen širom helenističkog sveta, u svakom 19-godišnjem metonskom ciklusu je dodavano sedam embolimoi-ja (interkalarnih meseci). Imena iz starog makedonskog kalendara su u Siriji ostala u upotrebi čak i nakon početka hrišćanske ere. Ovakav kalendar je koristio istoričar Josif Flavije, odn. hebrejski kalendar sa makedonskim imenima.[1]

Postoji primer natpisa iz Dekapolja u Jordanu, iz 6. veka n. e., sa solarnim makedonskim kalendarom, koji počinje od meseca Audunaeus-a (decembarskog „Meseca” u lunisolarnoj varijanti, vidi dole).[2] Solarni tip je kasnije stopljen sa julijanskim kalendarom. U rimskoj Makedoniji su korišćena oba kalendara. Rimski je u natpisima posvedočen kao Kalandôn gen. καλανδῶν Calendae a makedonski kao Hellenikei dat. Ἑλληνικῇ (Helenski)[3]. Konačno, jedan natpis[4] iz Kasandrije iz oko 306—298. p. n. e. koji nosi mesec Ἀθηναιῶν Athenaion, sugeriše da su neki gradovi imali sopstvene mesece i nakon makedonske ekspanzije u 4. veku p. n. e.

Meseci uredi

Slede nazivi meseci sa približno ekvivalentnim gregorijanskim mesecima.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Browne 1844, str. 462.
  2. ^ Syria, S./Arabia-Decapolis — Gerasa (Jerash) — 6th AD Epigraphical Database[1] 531 AD[2]
  3. ^ Thessalonica — 141 AD -252 AD ,last lines [3] [4]
  4. ^ Makedonia (Chalkidike) — Poteidaia-Kassandreia — ca. 306—298 BC [5]

Literatura uredi