Arsenije Komeljski

Preosvećeni Arsenije Komeljski († 1550) je svetitelj Ruske pravoslavne crkve, ktitor Arsenjevo-Komeljskog manastira, Vologdski čudotvorac.

Biografija uredi

 
Arsenije Komeljski

Arsenije je rođen u Moskvi. Potiče iz plemićke porodice Suharusava. Glavni izvor podataka o njegovom životu je „Pripovest o životu i delimično o čudima ispovesti našeg prečasnog oca Arsenija Igumena, koji je sagradio manastir Presvete Bogorodice u Komeljskoj šumi, u Olonovom Koncu“, napisano od monaha Jovana [1]. Još u mladosti se zamonašio u manastiru Svetog Sergija Radonješkog. Tamo je 1506. godine prepisao Jevanđelje sa kopije Pečenge koju je dobio knez Jurij. Ovo jevanđelje, koje se čuva u manastiru Arsenjev Komelj, dragoceno je po tome što je napisano bez razmaka, sa tačkom i dvotačkom, i tako predstavlja tačan prepis veoma drevnog originala [2].

Godine 1525. za svoj strogo monaški život odlikovan je sveštenstvom i rukopoložen u igumana Sergijevskog manastira (Troičko-Sergijevog manastira)Trojice-Sergijeva lavra [3]. Uprkos bogatstvu manastira i molbama velikog kneza Vasilija da ne napušta manastir, koji je držao u uzornom redu, Arsenije je napustio manastir i krajem 1527 (1529) se povukao u Komeljsku šumu. Na pustim obalama reka Kahtiža i Leža podigao je krst i postavio sebi kolibu. Ovo mesto su posetili drvoseče i traperi i Vologda. Seljacima se nije dopala kelija Arsenija, i ubili su njegovog kelijskog starešinu. Tada se Arsenije preselio u susednu Šilegovsku šumu, do reke Ingir, ili Masljanke, i ovde je počeo da se živi asketski. Ubrzo su revnitelji pobožnosti počeli da dolaze ovamo po uputstva. Tokom napada Tatara na Vologdsku zemlju, stanovnici su masovno bežali iz sela u Šilegovsku šumu, usled čega je narušena pustinjska tišina, koju je Arsenije toliko voleo, a on je, poverivši pustinju jednom od svojih učenika, ponovo se nastanio na svom nekadašnjem mestu u Komeljskoj šumi.

Godine 1530. Arsenije je primio pismo od velikog kneza Vasilija Ivanoviča i sagradio manastir nazvan po njemu (Arsenijev Komelski Rizopoloženski manastir, nije sačuvan), 38 km od Vologde, u kojem se nastanio sa svojim voljenim učenikom Gerasimom. Veliki knez Ivan Vasiljevič je 13. jula 1539. izdao Arseniju povelju, na osnovu kojeg su sam manastir i svi seljaci koji su se naselili ne dalje od 5 km od njega oslobođeni dužnosti u odnosu na svetovne vlasti. Godine 1543. izdata je nova povelja, po kojoj su prava manastira dalje proširena. Posle dugih dana podvižništva u Komeljskoj šumi, monah se upokojio u dubokoj starosti 24. avgusta 1550. godine u Arsenjevskom manastiru.

Njegovo žitije napisano je ubrzo posle smrti, ali je izgorelo za vreme požara u Komeljskom manastiru 1596. godine. U kratkom obliku je obnovljeno na osnovu sačuvanih zabeleški, a posmrtnim čudima ga je dopunio monah iste ove obitelji Jovan. Sto godina posle upokojenja prepodobnog iguman Joasaf je u manastiru sagradio kameni hram u čast Polaganja rize Presvete Bogorodice. Dva oltara ovog hrama su pokazala duhovne veze između učitelja i učenika. Levi oltar je posvećen prepodobnom Sergiju Radonješkom, a desni – prepodobnom Arseniju Komeljskom [4].

Izvori uredi

  1. ^ Pravoslavnai︠a︡ ėnt︠s︡iklopedii︠a︡. Patriarch of Moscow and All Russia Aleksiĭ II, Patriarch of Moscow and All Russia Kirill, Patriarch of Moscow and all Russia Aleksiй II, Patriarch of Moscow and All Russia Kirill, T︠S︡erkovno-nauchnyĭ t︠s︡entr "Pravoslavnai︠a︡ ėnt︠s︡iklopedii︠a︡", Cerkovno-naučnый centr "Pravoslavnaя эnciklopediя". Moskva. 2000. ISBN 978-5-89572-005-9. OCLC 46632361. 
  2. ^ „Correspondence”. The Veterinary Journal (1900). 50 (5): 301—302. 1900. ISSN 0372-5545. doi:10.1016/s0372-5545(17)73564-x. 
  3. ^ Kanke; Kankye, Viktor (2017-06-08). Special and general philosophy of science. Encyclopedic dictionary. Moskva: INFRA-M Academic Publishing LLC. ISBN 978-5-16-012809-2. 
  4. ^ „Prepodbni Arsenije Komeljski”. Pravoslavie.RU. Pristupljeno 2022-10-20.