Arhivistika je nauka koja se bavi proučavanjem metoda zaštite arhivske građe radi njenog korištenja kao izvor.

Istorija uredi

Od 19. veka rad arhive je uglavnom bio usmeren na potrebe istoričara. Nakon Drugog svetskog rata arhiv postepeno gubi primat i način na koji se dolazi do izvora počinje da se menja u svetu istorije.[1]

Arhivska teorija i tehnika uredi

Arhiv je ustanova koja se bavi zaštitom, prikupljanjem, uređivanjem, čuvanjem i davanjem arhivske građe za upotrebu.

Arhivska teorija proučava osnovne arhivske pojmove, principe i metode rada, istoriju arhivistike i njegov odnos prema drugim srodnim naukama.[2]

Arhivska tehnika proučava mere i postupke fizičke zaštite, konzervacije i restauracije arhivske građe.

Metode sređivanje građe uredi

Neposredna metoda podrazumeva uspostavljanje rasporeda arhivske građe bez ikakve pomoćne evidencije. Posredna metoda podrazumeva ispisivanje kartica za svaku tehničku jedinicu, zatim njihovo sređivanje, a tek onda i prema njima, sređivanje arhivskog materijala.

Ako postoji više verzija sadržaja koji su isti ili slični, može se sačuvati samo najbolja. U tom slučaju, dodatni kriterijumi bi bili:

  • Potpunost, jedinstvenost, neponovljivost - prednost na dalje čuvanje imali bi dokumenti u kojima su ti podaci predstavljeni najpotpunije, na jedinstven način i bez ponavljanja poznatih.
  • Reprezentativnost - prednost bi imali oni dokumenti u kojima su detaljnije opisane iste pojave, stvari i događaji
  • Raznolikost - ako postoje suprotna gledišta ili njihova različita tumačenja o istoj pojavi, prednost bi imala konačna i prihvaćena.
  • Apsorpcija i koncentracija podataka - u odnosu na pojedinačne i analitičke podatke, prednost bi imali dokumenti u kojima su podaci sumirani, odnosno apsorbirani

Arhivist uredi

Dužnost jednog arhiviste uključuju prikupljanje i procenu novih zbirki, uređenje i opis arhivske građe, pružanje referentnih usluga i očuvanje materijala. Pri obradi materijala, arhivist primenjuje dva važna načela: poreklo i izvorni poredak.

Reference uredi

  1. ^ https://hr.wikipedia.org/wiki/Arhivistika#Arhivist, Pristupljeno 30.05.2019.
  2. ^ Lekić, Bogdan (2006). Priručnik za arhivistiku. Beograd: Zavod za udžbenike. ISBN 978-86-17-13495-0. 

Spoljašnje veze uredi